Ustavni sud Federacije BiH, na osnovu člana IV. C. 10 (2) b) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i čl. 13, 18, 28. i 29. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95), nakon održane rasprave, na sjednici od 19. novembra 1997. i 20. februara 1998. godine, donio je

PRESUDU

Utvrđuje se da odredbe čl. 8, 9, 10. i 30. Ustava županije Posavske ("Službeno glasilo županije Posavske", broj 1/96) nisu u skladu sa Ustavom Federacije BiH. Utvrđuje se da je član 11. Ustava županije Posavske u skladu sa Ustavom Federacije BiH. Ova presuda objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH", i u "Službenom glasilu županije Posavske."

O b r a z l o ž e nj e

Premijer Edhem Bičakčić, pod brojem: 01-7-2941/97 podnio je 28. 8. 1997. godine Ustavnom sudu Federacije BiH Zahtjev za utvrđivanje ustavnosti odredaba čl. 8, 9, 10, 11. i 30. Ustava županije Posavske ("Službeno glasilo županije Posavske", broj 1/96 od 10. 4. 1996. godine). U Zahtjevu za utvrđivanje ustavnosti naveo je da odredbe čl. 8. i 9. Ustava županije Posavske, koje definiraju izgled grba i zastave, upućuju na prisustvo samo hrvatskog naroda na tim prostorima (niti jedan detalj ne upućuje na prisutnost drugog konstitutivnog naroda-Bošnjaka), te da je time povrijeđena odredba člana V. 4. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine koja nalaže da ustavi kantona moraju biti u skladu sa federalnim Ustavom.

Pored toga, naveo je da je u članu 10. Ustava županije utvrđen kao službeni jezik hrvatski i "bošnjački", suprotno odredbi člana I. 6. (1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine (prema ovoj odredbi službeni jezici u Federaciji su "bosanski i hrvatski"), da je formulacija člana 11. Ustava županije Posavske nedosljedno i netačno preuzeta iz Ustava Federacije BiH, te da stoga nije u skladu sa članom V. 3. Ustava Federacije BiH. Osim toga, podnosilac zahtjeva naveo je da je član 30. Ustava županije Posavske u suprostnosti s odredbom člana V. 8. Ustava. U odgovoru na zahtjev od 7. novembra 1997. godine, predsjednik Skupštine županije Posavske Mato Mađarević naveo je da je grb županije historijski grb hrvatskog naroda u županiji Posavskoj, da se razlikuje od grba Republike Hrvatske, da se taj grb nalazi i u sredini zastave. Osim toga istakao je da su simboli grba i zastave izraz volje naroda ove županije te da je koncipiranje simbola grba i zastave njihovo neosporeno pravo, da naziv jezika "bošnjački" u članu 10. Ustava odgovara izvornom prijevodu Ustava Federacije BiH, a da član 11. Ustava županije Posavske nije u suprotnosti s odredbama člana V. 3. Ustava Federacije, a ni član 30., jer su u Ustavu Federacije ravnopravno uvedena dva naziva za političko-teritorijalne jedinice Federacije BiH: "kanton i županija". županija Posavska opredjelila se za naziv županija, iz kojeg proizlilazi i ime prvog čovjeka koji vrši funkciju u županiji. Zbog toga je ta funkcija nazvana županom, što nije u suprotnosti sa Ustavom Federacije.Polazeći od definicije Ustava Federacije BiH istaknute u Amandmanu III, koja osigurava konstitutivnost Bošnjaka i Hrvata na teritoriji Federacije BiH, koja se sastoji od federalnih jedinica s jednakim pravima i odgovornostima, ovaj sud nalazi da osnovna ideja ravnopravnosti ova dva naroda mora biti održana i na kantonalnom nivou odnosno na svim nivoima Federacije. Ta ideja mora doći do izražaja i u simbolima kantona (grbu i zastavi). Simboli kantona ne smiju predstavljati tradicije samo jednog konstitutivnog naroda, jer je to protivno osnovnoj ideji Ustava Federacije BiH. Prema tome, grb i zastava moraju izražavati pripadnost Federaciji i kantonu. To znači da moraju sadržavati i regionalne zemljopisne karakteristike kantona (član I. 2.).

Kako su grb i zastava u čl. 8. i 9. Ustava županije Posavske koncipirani na način da su u njima izražene tradicije samo jednog konstitutivnog naroda (Hrvata), u suprotnosti su sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

Prema članu I. 6. (1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine službeni jezici Federacije BiH su "bosanski i hrvatski jezik". U članu 10. Ustava županije Posavske navedeno je da su službeni jezici županije "hrvatski" i "bošnjački". Prema tome, naziv jezika "bošnjački" u članu 10. Ustava županije Posavske nije u skladu s članom I. 6. (1) Ustava Federacije BiH koji se nalazi u službenoj upotrebi. Isto tako, odredba člana 30. Ustava županije Posavske nije u skladu s odredbama člana V. 3. i 8. Ustava Federacije BiH, prema kojoj svaki kanton ima "predsjednika", a ne "župana", kako je navedeno u osporenoj odredbi.

U članu V. 3. Ustava Federacije BiH propisano je da kantoni s bošnjačkim ili hrvatskim većinskim stanovništvom mogu osnovati vijeća kantona u cilju usklađivanja politike i djelatnosti u pitanjima od zajedničkog interesa za njihove zajednice i radi obavještavanja svojih predstavnika u Domu naroda. Vijeća mogu osnovati koordinacijska tijela, kao što su odbori i radne skupine radi razmjene informacija i usklađivanje djelatnosti pojedinih kantona u provođenju njihovih ovlaštenja, ali ne mogu uključ ivati vojne ili političke dogovore.

Sadržaj ove norme preuzet je članom 11. Ustava županije Posavske i to tako da njime nisu proširena ovlaštenja županije, na vojne i političke dogovore.

Iz navedenih razloga ovaj sud utvrdio je da osporeni član 11. županije Posavske nije u suprotnosti s odredbom člana V. 3. Ustava Federacije BiH.

Broj U-12/97
19. novembra 1997. i 20. februara 1998. godine Sarajevo

Predsjednik Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine
mr Mirko Bošković, s. r.

ODVOJENO MIŠLJENJE

suca mr Mirka Bošković u predmetu U-12/97

U predmetu U-12/97 Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine 20. veljače/februara 1998. godine donio je presudu kojom je na zahtjev Premijera utvrdio da odredba članka 10. stavak 1. Ustava županije Posavske ("Narodne novine županije Posavske", broj 1/96) u dijelu koji regulira da je službeni jezik županije, pored ostalih, bošnjački, nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

Na sjednici Ustavnog suda, povodom glasovanja o navedenoj odluci, nisam se složio sa donesenom odlukom Suda, jer smatram da zahtjev nije osnovan, te da je citirana odredba Ustava županije Posavske u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine iz slijedećih razloga:Na sjednici Ustavnog suda koja je održana 20. 11. 1997. godine u predmetu U-12/97 Sud je konstatirao da postoje dvije verzije-varijante "Službenih novina Federacije BiH", broj 1 od 21. srpnja/jula 1994. goidne u kojima je objavljen tekst Ustava Federacije Bosne i Hercegovine na hrvatskom jeziku i to tako što je u članku I. 6. (1) jedne verzije-varijante regulirano da su službeni jezici Federacije bošnjački jezik i hrvatski jezik, a u drugoj verziji-varijanti da su službeni jezici Federacije bosanski jezik i hrvatski jezik.

Imajući u vidu istaknute razlike, te da se u konkretnom slučaju radi o odlučnoj činjenici od čijeg utvrđenja ovisi pravilno donošenje odluke Suda o ustavnosti članka 10. stavak 1. Ustava županije Posavske, Ustavni sud donio je rješenje da se od Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine zatraži na uvid originalni tekst Ustava Federacije Bosne i Hercegovine na hrvatskom jeziku koji je usvojila Ustavotvorna skupština i koji je "Službenim novinama Federacije BiH" dostavljan radi objavljivanja. Ustavni sud na sjednici održanoj 20. veljače/februara 1998. godine izvršio je uvid u originalni tekst Ustava Federacije Bosne i Hercegovine na hrvatskom jeziku, kojeg je Sud dobio od predsjedatelja Doma naroda i Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, te utvrdio da je Ustavotvorna skupština usvojila tekst Ustava Federacije na hrvatskom jeziku u čijem članku I. 6. (1) je regulirano da su službeni jezici Federacije bošnjački jezik i hrvatski jezik.

Pored toga, u pismu predsjedatelja Doma naroda, koji je u vrijeme donošenja Ustava Federacije Bosne i Hercegovine (30. 3. 1994.) bio predsjedavajući Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine kao i poslije toga sve do njenog postojanja, tvrdi se da je Ustavotvorna skupština usvojila Ustav Federacije, u tekstu na hrvatskom jeziku, u čijem članku I. 6. (1) je regulirano da su službeni jezici Federacije bošnjački jezik i hrvatski jezik i da ta odredba Ustava, koja regulira pitanja jezika, nije mijenjana. Kako nisu postojali razlozi kojima bi se dovelo u pitanje vjerodostojnost, odnosno istinitost teksta Ustava na hrvatskom jeziku koji je usvojila Ustavotvorna skupština i pisma predsjedavajućeg Ustavotvorne skupštine kao i sadržaj ovih dokumenata, sa sigurnošću se može zaključiti da je Ustavotvorna skupština usvojila Ustav Federacije 30. ožujka 1994. godine, na hrvatskom jeziku u čijem je članku 6. stavak 1. Ustava Federacije regulirano da su službeni jezici Federacije bošnjački jezik i hrvatski jezik.

Mislim da istinitost utvrđenja ove odlučne činjenice nije dovedena u sumnju pismom "Službenim novinama Federacije BiH", koje je dostavio tajnik Komisije za ustavna pitanja Ustavotvorne skupštine.

Naime, uz pismo predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine priložena je i fotokopija pisma tajnika Ustavne komisije Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine od 1. 8. 1994. godine upućeno "Službenim novinama Federacije BiH" u kojem se "Službene novine Federacije BiH" izvješćuju da je u Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine-tekst na hrvatskom jeziku došlo do greške tako da u članku I. 6. (1) Ustava-tekst na hrvatskom jeziku treba izvršiti ispravku te umjesto riječ "bošnjački" staviti "bosanski jezik".

Navedena ispravka teksta Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, po mom mišljenju, ne može se prihvatiti kao valjana. Naime, tajnik Komisije za ustavna pitanja Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine nije ovlaštena osoba da daje naloge za ispravke Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Suglasno članku 211. Poslovnika Skupštine Republike Bosne i Hercegovine (Prečišćeni tekst), koji je u tom dijelu primjenjivala Ustavotvorna skupština Federacije Bosne i Hercegovine u vrijeme kada se usvajao Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, generalni tajnik Ustavotvorne skupštine FederacijeBosne i Hercegovine eventualno je mogao dati nalog za ispravljanje štamparskih grešaka u propisima koje je usvojila Ustavotvorna skupština Federacije Bosne i Hercegovine.

Pored toga, nalog "Službenim novinama Federacije BiH" za navedenu ispravku teksta Ustava Federacije Bosne i Hercegovine dat je 1. 8. 1994. godine, dakle kada je već bio objavljen tekst Ustava Federacije Bosne i Hercegovine na hrvatskom jeziku u "Službenim novinama Federacije BiH", broj 1/94 od 21. srpnja/jula 1994. godine.

Nije bez značaja u svezi naziva jezika istaći činjenicu da je u tekstu Ustava Federacije Bosne i Hercegovine na engleskom jeziku u članku I. 6. (1) navedeno da su službeni jezici Federacije bošnjački jezik i hrvatski jezik.

U mom stavu spram službenih jezika u Federaciji nije mi cilj da određujem koji će službeni jezici biti u Federaciji, jer je to učinila i mogla učiniti samo Ustavotvorna skupština, nego da se nedvosmisleno utvrdi koje je kao službene jezike u Federaciji propisala Ustavotvorna skupština Federacije Bosne i Hercegovine pri usvajanju Ustava Federacije, kako bi Ustavni sud pravilno utvrdio da li je članak 10. stavak 1. Ustava županije Posavske, koji regulira pitanje službenih jezika županije, u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

Iz izloženih razloga nisam se složio sa donezenom presudom Ustavnog suda u dijelu kojim se utvrđuje ustavnost članka 10. stavak 1. Ustava županije Posavske, jer ista u tom dijelu nije pravno i pravilno utemeljena, obzirom da Sud proglašava da odredba članka 10. stavak 1. Ustava županije Posavske u dijelu koji regulira da je službeni jezik županije, pored ostalih, bošnjački, nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, što je po mom mišljenju neprihvatljivo iz razloga koje sam obrazložio u ovom odvojenom mišljenju.

25. veljače/februara 1998. godine Sarajevo

Sudac
mr Mirko Bošković, v. r.