Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, na osnovu člana IV. C. 10 (2) b) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i čl. 13, 18, 28. i 29. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federcije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95), na sjednicama održanim 20. novembra 1997. i 19. februara 1998. godine, donio je

 

PRESUDU

 

Utvrđuje se da odredbe čl. 4, 8, 9. i 78. Ustava Hercegbosanske županije ("Narodne novine Hercegbosanske županije", broj 3/96), nisu u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Utvrđuje se da je član 11. Ustava Hercegbosanske županije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Ova presuda objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH", i u "Narodnim novinama Hercegbosanske županije".

 

O b r a z l o ž e nj e

 

Premijer Edhem Bičakčić, Zahtjevom broj 01-2-2585/97 od 1. 8. 1997. godine, kao ovlašćeni podnosilac, na osnovu člana IV. C. 10 (2) b) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, pokrenuo je postupak pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine da se utvrdi da odredbe čl. 4, 8, 9, 11, 19, 75. 78. Ustava Hercegbosanske županije ("Narodne novine Hercegbosanske županije", broj 3/96), nisu u skladu s odredbama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.

 

U Zahtjevu se navodi da je članom 4. Ustava Hercegbosanske županije za kanton broj 10 određen službeni naziv kao Hercegbosanska županija, iako teritorij tog kantona ni jednim dijelom ne pripada Hercegovini kao regiji. Da su odredbama čl. 8. i 9. istog Ustava definisani izgled grba i zastave kantona, koji ni jednim detaljem ne odražavaju pristustvo drugog konstitutivnog naroda (Bošnjaka) u tom kantonu, pa je povrijeđen princip nacionalne ravnopravnosti konstitutuvnih naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine. Odredbom člana 11. je nedosljedno preuzeta odredba člana V. 3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, tako da je dobila drugi smisao. Odredbom člana 19. Ustava Hercegbosanske županije propisano je da Skupština te županije ima 30 zastupnika, ali da se ista faktički sastoji od 15 zastupnika (13 HDZ i 2 SDA), i da je samo za 13 zastupnika, bez zastupnika SDA, dakle bez potrebne većine, usvojila sastav Vlade Hercegbosanske županije, koja ne odražava ni nacionalni sastav stanovništva Hercegbosanske županije, niti zastupljenost konstitutivnih naroda. Da su stoga čl. 75. i 78. Ustava Hercegbosanske županije protivni Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine.

 

U odgovoru na Zahtjev od 14. oktobra 1997. godine Predsjednik Skupštine Hercegbosanske županije Mijo Tokić predložio je da se zahtjev Premijera Federacije Bosne i Hercegovine u cijelosti odbije, kao neosnovan. Naime, da teritorija kantona zahvata teritorij regije Bosne i regije Hercegovine i da naziv kantona odražava nazive tih regija. Da Ustav Federacije Bosne i Hercegovine ne reguliše izgled grba i zastave federalnih jedinica (kantona) i da je izgled istih utvrdio narod kantona. Odredba člana 11. da je u potpunosti saglasna sa članom V. 3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Da je članom 19. Ustava Hercegbosanske županije propisano da Skupština županije broji 30 zastupnika, ali da je Privremena izborna komisija OSCE-a poslije održanih izbora u septembru 1996. godine, verifikovala mandate samo 15 zastupnika. Ističe da odredba čl. 75. i 78. nisu protivne Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine.

 

Na raspravi održanoj 19. novembra 1997. godine punomoćnik Premijera povukao je dio zahtjeva za utvrđenje ustavnosti odredaba koje se odnose na čl. 19. i 75. Ustava Hercegbosanske županije.

 

Prema odredbi člana I. 2. Ustava Federacije BiH, Federacija Bosne i Hercegovine sastoji se od federalnih jedinica (kantona), koji će imati nazive određene isključivo prema gradovima koji su sjedišta odgovarajućih kantonalnih vlasti ili prema regionalnim geografskim karakteristikama. Iako su Ustavom Hercegbosanske županije (član 5.) određena sjedišta kantonalnih vlasti u Kupresu (predsjednik Kantona) i naznačeno da je Kupres sjedište kantona, Tomislavgradu (Skupština kantona) i Livnu (Vlada kantona) naziv kantona nije određen prema imenima tih gradova, a ni prema regionalnim geografskim karakteristikama toga kraja, već su u nazivu sadržani elementi imena države Bosne i Hercegovine i naziva Federacije Bosne i Hercegovine, što može biti karakteristika i svih ostalih kantona, pa je član 4. pomenutog Ustava u suprotnosti sa Ustavom Federacije BiH.

 

Polazeći od definicije Ustava Federacije BiH istaknute u Amandmanu III (1) koja osigurava konstitutivnost Bošnjaka i Hrvata na teritoriju Federacije BiH, koja se sastoji od federalnih jedinica s jednakim pravima i odgovornostima, ovaj sud nalazi da osnovna ideja jednakopravnosti ova dva naroda mora biti održana i na kantonalnom nivou odnosno na svim nivoima Federacije. Ta ideja mora doći do izražaja i u simbolima kantona (grbu i zastavi). Simboli kantona ne smiju predstavljati tradicije samo jednog konstitutivnog naroda, jer je to protivno osnovnoj ideji Ustava Federacije BiH. Prema tome, grb i zastava moraju izražavati pripadnost Federaciji i kantonu. To znači da moraju sadržavati i regionalne geografske karakteristike kantona (član I. 2. ).Kako su grb i zastava u čl. 8. i 9. Ustava Hercegbosanske županije koncipirani na način da su u njima izrežene tradicije samo jednog konstitutivnog naroda (Hrvata) u suprotnosti su sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

 

Članom 78. Ustava Hercegbosanske županije su preuzete prelazne odredbe Ustava Federacije BiH (član IX. 5. (1)), kojim odredbama je uređen pravni kontinuitet, odnosno važenje zakona, drugih propisa i sudskih pravila na teritoriju Federacije BiH, dok nadležni organi Federacije BiH ne odluče drugačije. Obzirom da se u konkretnom slučaju radi o isključivoj nadležnosti Federacije BiH, član 78. Ustava Hercegbosanske županije je u suprotnosti sa Ustavom Federacije BiH.

 

U članu V. 3. Ustava Federacije BiH propisano je da kantoni sa bošnjačkom ili hrvatskom većinom mogu osnivati savjete kantona u cilju koordiniranja politike i aktivnosti u vezi sa pitanjima od zajedničkog interesa za njihove zajednice i radi obavještavanja svojih predstavnika u Domu naroda. Savjeti mogu osnovati koordinaciona tijela, kao što su komisije i radne grupe, radi razmjene informacija i usklađivanja aktivnosti kantona u izvršavanju njihovih nadležnosti, ali ne mogu obuhvatati vojne i političke dogovore.

 

Sadržaj ove norme preuzet je članom 11. Ustava Hercegbosanske županije i to tako da njime nisu proširena ovlaštenja kantona na vojne i političke dogovore.

 

Iz navedenih razloga ovaj sud utvrdio je da osporeni član 11. Ustava Hercegbosanske županije nije u suprotnosti sa odredbama člana V. 3. Ustava Federacije BiH.

 

Broj U-11/97
20. novembra 1997. i 19. februara 1998. godine Sarajevo

 

Predsjednik Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine
mr Mirko Bošković, s. r.