Bosna i Hercegovina
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
USTAVNI SUD
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
VIJEĆE ZA ZAŠTITU VITALNIH INTERESA
Broj: U-42/13
Sarajevo, 03.03.2015. godine
Vijeće za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu Kluba izaslanika bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, za utvrđivanje postojanja vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda, na temelju Amandmana XXXVII, XXXVIII i XL na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, nakon održane javne rasprave, na sjednici održanoj dana 03.03.2015. godine, donijelo je
P R E S U D U
Prijedlogom odluke o potvrđivanju Odluke Predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine o imenovanju Šahbaza Džihanovića za suca Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine nije povrijeđen vitalni nacionalni interes konstitutivnog bošnjačkog naroda.
Presudu objaviti u „Službenim novinama Federacije BiH“.
O b r a z l o ž e nj e
1. Podnositelj zahtjeva i predmet zahtjeva
Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva), zahtjevom broj: 02-02-832/13 od 09.09.2013. godine, obavijestio je Vijeće za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vijeće), da Zajedničko povjerenstvo za usuglašavanje akata razmatranih po proceduri koja se odnosi na vitalni nacionalni interes, na sjednici održanoj dana 28.08.2013. godine nije postiglo konsenzus i usuglasilo Prijedlog odluke o potvrđivanju Odluke Predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine o imenovanju Šahbaza Džihanovića za suca Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 01-06-30-06/13 od 12.03.2013. godine (u daljnjem tekstu: Prijedlog odluke o potvrđivanju Odluke).
2. Stranke u postupku
U ovom ustavnosudskom predmetu, sukladno članku 9. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, br. 6/97 i 37/03), stranke u postupku su: Klub izaslanika bošnjačkog naroda, koji je pokrenuo postupak utvrđivanja postojanja vitalnog interesa konstitutivnog naroda, Klub izaslanika hrvatskog naroda i Klub izaslanika srpskog naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
3. Bitni navodi zahtjeva
Podnositelj zahtjeva je naveo, da je Klub izaslanika bošnjačkog naroda, kao razlog za razmatranje Prijedloga odluke o potvrđivanju Odluke po proceduri koja se odnosi na vitalni nacionalni interes naveo, da su upoznati s činjenicom, da je Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine, u procesu provjere kandidata Šahbaza Džihanovića, došao do podataka, koji po njihovom mišljenju ovoga kandidata diskvalificiraju.
U Izvješću o radu Državnog povjerenstva za reviziju odluka o naturalizaciji stranih državljana u Bosni i Hercegovini, u razdoblju od 01.03.2006. do 31.01.2007 godine, Šahbaz Džihanović, kao Generalni konzul u Njemačkoj, protivno zakonu vršio je dodjeljivanje bosanskohercegovačkih državljanstava stranim državljanima. Također je utvrđeno da je Šahbaz Džihanović najveći dio svog radnog vijeka proveo obnašajući funkcije političkih dužnosnika. Međutim, kandidati za suca Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, osim visokih stručnih i moralnih osobina moraju imati i odgovarajući legitimitet u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, što nije slučaj sa Šahbazom Džihanovićem. To se potvrđuje činjenicom da je za funkciju suca Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine propisana posebna procedura, koja se završava u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
4. Odlučivanje o prihvatljivosti zahtjeva
Na temelju zahtjeva i priložene dokumentacije Vijeće je utvrdilo da su ispunjene, Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine propisane procesne pretpostavke o prihvatljivosti zahtjeva, pa je sukladno članku 42. stavak 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, donijelo Rješenje, broj: U-42/13 od 20.01.2015. godine, da je prihvatljiv zahtjev Kluba izaslanika bošnjačkog naroda, postavljen u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine za pokretanje postupka za utvrđivanje postojanja vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnog bošnjačkog naroda, u postupku usvajanja Prijedloga odluke o potvrđivanju Odluke, te da će Vijeće u roku propisanom Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, odlučiti o meritumu zahtjeva.
5. Bitni navodi odgovora na zahtjev
Vijeće je, sukladno članku 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, svojim aktom, broj: U-42/13 od 27.01.2015. godine, zatražilo od Kluba izaslanika hrvatskog naroda i Kluba izaslanika srpskog naroda da se, kao suprotne stranke u postupku izjasne o dostavljenom zahtjevu podnositelja i obrazloženom zahtjevu Kluba izaslanika bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine u roku od 8 dana od dana prijema akta Vijeća.
Međutim, do dana održavanja javne rasprave, odgovor od spomenuta dva kluba Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine,Vijeću nije dostavljen.
6. Javna rasprava
Vijeće je održalo javnu raspravu dana 18.02.2015. godine, kojoj su nazočili ispred Kluba izaslanika bošnjačkog naroda Osman Ćatić i Jasenko Tufekčić.
Ostale stranke, iako uredno pozvane, nisu se pojavile na javnoj raspravi.
Izaslanik Kluba bošnjačkog naroda Jasenko Tufekčić je ponovio razloge zahtjeva glasovanja po proceduri predviđenoj za vitalni nacionalni interes, ističući da 2/3 Kluba izaslanika bošnjačkog naroda i dalje smatra da Šahbaz Džihanović nema podršku tog Kluba, radi čega ne može obnašati tu funkciju. Osim toga, Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine Živko Budimir je na sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine izjavio da je listu sudaca za spomenuti sud predložio pod pritiskom, ali nije bio spreman da to detaljnije objasni, radi čega je predložio da se, kao svjedok pozove i sasluša Živko Budimir, koji bi pred članovima Vijeća obrazložio svoju tvrdnju da je pod pritiskom predložio listu sudaca Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine. Nadalje, naveo je da je dopredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine Mirsad Kebo donio Odluku o poništenju akta, kojim se daje suglasnost na imenovanje suca Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda, broj: 02-06-42-06/14 od 30.01.2014. godine, te je predložio da se pozove kao svjedok, koji bi pred ovim Vijećem obrazložio razloge svog takvog postupka. Predložio je da Vijeću, kao daljnje dokaze ovakvog stava Kluba izaslanika bošnjačkog naroda, dostavi Transkript s 14. sjednice Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine od 21.03.2013. godine; Izvješće Državnog povjerenstva za reviziju odluka o naturalizaciji stranih državljana u Bosni i Hercegovini i Odluku o poništavanju akta kojim se daje suglasnost za imenovanje suca Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda, broj: 02-06-42-06/14, od 30.01.2014. godine, koju je donio dopredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine Mirsad Kebo.
Vijeće je prihvatilo dokazne prijedloge Kluba izaslanika bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i javnu raspravu odložilo za 03.03.2015. godine, s tim što je naloženo Klubu izaslanika bošnjačkog naroda da Vijeću dostavi Transkript s 14. sjednice Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Izvješće Državnog povjerenstva za reviziju odluka o naturalizaciji stranih državljana i navedenu Odluku o poništenju akta kojim se daje suglasnost za imenovanje suca Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda, broj: 02-06-42-06/14, od 30.01.2014. godine, koju je donio dopredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine Mirsad Kebo.
Istog dana, 18.02.2015. godine, Klub izaslanika bošnjačkog naroda dostavio je predmetnu dokumentaciju.
Na nastavak javne rasprave 03.03.2015. godine odazvali su se predstavnici Kluba izaslanika bošnjačkog naroda Osman Čatić i Jasenko Tufekčić, dok ostali, iako uredno pozvani, osim Mirsada Kebe, za koga nije bilo povratnice, se nisu pojavili.
Izaslanik Kluba bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Jasenko Tufekčić ostao je kod prijedloga da se kao svjedoci ponovno pozovu i saslušaju Živko Budimir i Mirsad Kebo, što Vijeće nije prihvatilo, obzirom da je dobilo Transkript s 14. sjednice Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i Odluku o poništavanju akta kojim se daje suglasnost na imenovanje suca Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda Mirsada Kebe.
7. Relevantno pravo
7.1. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
Amandman XXXVII
Definicija vitalnog nacionalnog interesa
Članak 17a.
„Vitalni nacionalni interes konstitutivnih naroda su definirani na sljedeći način:
- ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim,
izvršnim i pravosudnim organima vlasti;
- identitet jednog konstitutivnog naroda;
- ustavni amandmani;
- organizacija organa javne vlasti;
- jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka;
- obrazovanje, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture, tradicije i kulturno naslijeđe;
- teritorijalna organizacija;
- sustav javnog informiranja;
i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanje od vitalnog nacionalnog interesa, ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda“.
Amandman XXXVIII
„Parlamentarna procedura za zaštitu vitalnih interesa
Članak 17b.
(1) Zakoni ili drugi propisi ili akti koji se podnesu Zastupničkom domu u Federaciji Bosne i Hercegovine, također se usvajaju u Domu naroda Federacije Bosne i Hercegovine.
(2) U Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine osniva se Vijeće za zaštitu vitalnih interesa, kako bi odlučivalo o pitanjima vitalnog interesa, prema proceduri sukladno sa ovim ustavom. Ovo vijeće razmatra sva pitanja koja su od vitalnog interesa.
(3) Vijeće za zaštitu vitalnog interesa sastoji se od sedam članova, dva iz svakog konstitutivnog naroda i jedan član iz reda ostalih. Suce bira Zastupnički dom i Dom naroda.“
Amandman XL
„Procedure za zakone koji se odnose na vitalni nacionalni interes, ukoliko je odlučeno 2/3 većinom jednog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda“.
Članak 18a.
„1. U slučaju da 2/3 jednog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda odluči da se zakon, propis ili akt odnosi na vitalni interes, zakon će razmatrati Dom naroda.
2. Ukoliko većina svakog kluba zastupljenog u Domu naroda glasuje za taj zakon, drugi propis ili akt, isti se smatra usvojenim.
3. Ukoliko se Dom naroda usuglasi o amandmanima, zakon, propis ili akt se ponovno dostavlja na odobrenje Zastupničkom domu.
4. Ukoliko Zajedničko povjerenstvo iz Amandmana XXXIX ne postigne suglasnost, pitanje se prosljeđuje Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine da donese konačnu odluku, da li se predmetni zakon odnosi na vitalni interes jednog od konstitutivnih naroda.
5. Vijeće za zaštitu vitalnog interesa pri Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine odlučuje o prihvatljivosti takvih slučajeva 2/3 većinom u roku od jednog tjedna, a u roku od mjesec dana odlučuje o meritumu slučajeva koji se smatraju prihvatljivim.
6. U slučaju da proceduru prema ovom amandmanu pokrene 2/3 većina jednog od klubova, potreban je glas najmanje dvojice sudaca da bi Sud odlučio da se radi o vitalnom interesu.
7. Ukoliko Sud donese pozitivnu odluku o vitalnom interesu, taj zakon se smatra neusvojenim, te se dokument vraća predlagatelju, koji treba pokrenuti novu proceduru. U tom slučaju predlagatelj ne može ponovno dostaviti isti tekst zakona, propisa ili akta.
8. U slučaju da Sud odluči da se predmetni zakon ne odnosi na vitalni interes, smatra se da je zakon usvojen/bit će usvojen prostom većinom“.
Amandman LIX
Članak IV.C.6. Ustava Federacije mijenja se i glasi:
„1. Suce Vrhovnog suda, uključujući i predsjednika Suda, odabira, imenuje, provodi disciplinski postupak protiv i smjenjuje Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće, sukladno zakonu.
2. Suce Ustavnog suda predlaže Predsjednik Federacije uz suglasnost Dopredsjednika, a za imenovanje je potrebna potvrda većine izaslanika Doma naroda koji su nazočni i glasuju.
(...)“
7. 2. Zakon o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine
(„Službene novine Federacije BiH“, br. 6/95 i 37/03)
Članak 42.
„U Ustavnom sudu osniva se Vijeće za zaštitu vitalnih interesa (u daljnjem tekstu: Vijeće) koje je nadležno za odlučivanje po pitanjima vitalnog interesa konstitutivnih naroda prema proceduri utvrđenoj ovim zakonom“.
7.3. Poslovnik Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine
(„Službene novine Federacije BiH“, broj: 40/10)
Članak 49.
Odlučivanje o vitalnim interesima konstitutivnih naroda
„Vijeće za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vijeće) odlučit će o prihvatljivosti u roku od sedam dana od prijema obavještenja, odnosno zahtjeva, ako su ispunjene procesne pretpostavke za odlučivanje o postojanju vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnog naroda utvrđene u članku IV. A. 4. 18a, odnosno u Amandmanu XL na Ustav, a posebice: da li je zahtjev podnijela ovlaštena osoba, da li je zahtjev podržala dvotrećinska većina odgovarajućeg kluba konstitutivnog naroda, da li je obavljen Ustavom predviđeni postupak usuglašavanja između klubova konstitutivnih naroda, odnosno između Doma naroda i Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno da li su ispunjene i druge procesne pretpostavke za odlučivanje.
Ukoliko Vijeće odluči da zahtjev nije prihvatljiv, rješenje će dostaviti podnositelju obavijesti, odnosno zahtjeva.
(...)„
8. Činjenično stanje i stav Vijeća
Na temelju zahtjeva podnositelja, priložene dokumentacije, te navoda zastupnika Kluba izaslanika bošnjačkog naroda na javnoj raspravi održanoj dana 18.02. i 03.03.2015. godine, Vijeće je utvrdilo da je podnositelj zahtjeva ovlašten za podnošenje zahtjeva, da je sukladno Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine i donesenim amandmanima provedena procedura za utvrđivanje vitalnog nacionalnog interesa, u Domu naroda, i izvršeno glasovanje po klubovima, i da Zajedničko povjerenstvo za usuglašavanje akata razmatranih po proceduri koja se odnosi na vitalni nacionalni interes, nije usuglasilo Prijedlog odluke o potvrđivanju odluke , te je zahtjev proslijeđen Vijeću koje treba da odluči, da li spomenuta odluka o izboru suca Ustavnog suda Federacije povrjeđuje vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda. Isto tako je utvrđeno, da se u zahtjevu Kluba izaslanika bošnjačkog naroda navodi da Šahbaz Džihanović ne može obnašati funkciju suca Ustavnog suda Federacije, jer ne ispunjava ustavnu odrednicu o uglednom pravniku sa visokim moralnim karakteristikama, jer je veći dio svog radnog vijeka dok je bio Generalni konzul Republike Bosne i Hercegovine u Münchenu 1994. godine donosio je rješenja o prijemu u državljanstvo Republike Bosne i Hercegovine stranim državljanima, koja rješenja su u postupku revizije poništena. Istaknuta je i neprimjerena komunikacija u medijima Kluba izaslanika bošnjačkog naroda kao i to da je Predsjednik Federacije Odluku o imenovanju donio „pod pritiskom“, a da je dopredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine, Mirsad Kebo povukao Odluku o poništenju akta kojim se daje suglasnost na imenovanje suca Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda.
Imajući u vidu održanu javnu raspravu i priloženu dokumentaciju, Vijeće je utvrdilo da je Šahbaz Džihanović u vrijeme apliciranja za mjesto suca Ustavnog suda Federacije 2011. godine bio sudac Suda Bosne i Hercegovine. Nakon raspisanog natječaja i obavljenog intervjua, Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine svrstalo ga je u Grupu I s ocjenom „vrlo dobar“, nakon čega ga je Predsjednik Federacije uz suglasnost dva dopredsjednika uz još dva kandidata iz reda druga dva konstitutivna naroda, predložio za suca Ustavnog suda Federacije. U postupku potvrđivanja odluke o imenovanju, Klub izaslanika bošnjačkog naroda zatražio je da se u odnosu na Šahbaza Džihanovića u Domu naroda glasuje po proceduri zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Utvrđeno je da je provedena Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine propisana procedura glasovanja po klubovima, te glasovanje u Domu naroda kao cjelini, kojom prilikom je utvrđeno da je za potvrdu imenovanja Šahbaza Džihanovića za suca Ustavnog suda Federacije od 47 nazočnih izaslanika, „za“ glasovalo 26, 2 izaslanika su bila „suzdržana“ i 19 izaslanika je bilo „protiv“. Nakon provedenog glasovanja Dom naroda je konstatirao da je Šahbaz Džihanović dobio potreban broj glasova, tj. većinu od nazočnih koji su glasovali. Imajući u vidu da je Klub izaslanika bošnjačkog naroda glasovao protiv Prijedloga odluke o potvrđivanju odluke, ista je proslijeđena Vijeću koje će da ocijeni da li ista Odluka povređuje vitalni nacionalni interes konstitutivnog bošnjačkog naroda.
Na temelju naprijed utvrđenog činjeničnog stanja Vijeće je izvršilo uvid u Izvješće o radu Državnog povjerenstva za reviziju odluka o naturalizaciji stranih državljana u Bosni i Hercegovini u razdoblju od 01.03.2006. godine do 31.01.2007. godine i spisak osoba čija su rješenja bila predmetom revizije i utvrdilo, da su Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine, Ministarstvo pravde i opće uprave Bosne i Hercegovine, Ministarstvo za civilne poslove Bosne i Hercegovine, Generalni konzulat Republike Bosne i Hercegovine u Istanbulu, Generalni konzulat Republike Bosne i Hercegovine u New Yorku, Ambasada Republike Bosne i Hercegovine u Beču te Generalni konzulat Republike Bosne i Hercegovine u Münchenu, donosili odluke o prijemu u bosanskohercegovačko državljanstvo jednom broju stranih državljana. Izvješće od strane državnog povjerenstva i odluke, dostavljene su Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine, ali na temelju dokumentacije u koju je Vijeće izvršilo uvid, nije pokrenuta nikakva daljnja procedura niti je podnesen bilo kakav zahtjev za utvrđivanje odgovornosti. Stoga navedeno Izvješće ne može biti temelj za vrednovanje bilo kojeg kandidata za poziciju suca Ustavnog suda Federacije.
Kada je u pitanju navod Kluba izaslanika bošnjačkog naroda, da je predsjednik Federacije Živko Budimir izjavio da je odluku donio pod pritiskom, Vijeće je izvršilo uvid u Stenogram sa sjednice Doma naroda održane 21.03., 18.04., 16.05. i 06.06.2013. godine, i utvrdilo, da je Predsjednik Federacije izjavio, „da je ovu odluku donio pod pritiskom javnosti imajući u vidu da se u Ustavnom sudu Federacije u Vijeću za zaštitu vitalnih interesa, nalazi preko 60 neriješenih predmeta“, a ne iz razloga da je bio pod političkim pritiskom da se za suca Ustavnog suda imenuje Šahbaz Džihanović bez ispunjavanja uvjeta. Isto tako je utvrđeno, da je Mirsad Kebo donio Odluku o poništenju akta kojim se daje suglasnost na imenovanje suca Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda, poslije dostavljanja Odluke Domu naroda Parlamenta Federacije, a ta Odluka je donesena pod brojem: 02-06-42-09/14 od 30.01.2014. godine, te navedena odluka ne proizvodi nikakvo pravno dejstvo.
Polazeći od svega navedenoga Vijeće smatra da Prijedlog odluke o potvrđivanju Odluke o imenovanju Šahbaza Džihanovića za suca Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine ne povrjeđuje vitalni interes konstitutivnog bošnjačkog naroda.
Vijeće je presudu donijelo jednoglasno, odlučujući u sastavu: dr. sc. Kata Senjak, predsjednica Vijeća, Sead Bahtijarević, Mirjana Čučković, Domin Malbašić, Aleksandra Martinović i prof. dr. Edin Muminović, članovi Vijeća.
Predsjednica
Vijeća za zaštitu vitalnih interesa
Ustavnog suda Federacije BiH
dr. sc. Kata Senjak, v. r.