Bosna i Hercegovina
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
USTAVNI SUD
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
VIJEĆE ZA ZAŠTITU VITALNIH INTERESA
Broj: U-39/12
Sarajevo, 18.02.2015. godine
Vijeće za zaštitu vitalnih interesa, Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu Kluba zastupnika hrvatskog naroda u Saboru Kantona Središnja Bosna, za utvrđenje povrede vitalnog nacionalnog interesa hrvatskog naroda u svezi s Zaključkom kojim se daje mišljenje na Prijedlog prostornog plana Federacije Bosne i Hercegovine za razdoblje 2012.-2028. godine, na temelju Amandmana XXXVII, XXXVIII i LXXX na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, nakon javne rasprave, na sjednici održanoj dana 18.02.20015. godine, donijelo je
P R E S U D U
1. Mišljenje Sabora Kantona Središnja Bosna na Prijedlog prostornog plana Federacije Bosne i Hercegovine za razdoblje 2012.-2028. godine, dano na VI. Izvanrednoj sjednici dana 06.09.2012. godine, povrjeđuje vitalni nacionalni interes hrvatskog naroda.
2. Presudu objaviti u „Službenim novinama Federacije BiH“ i „Službenim novinama Kantona Središnja Bosna.“
O b r a z l o ž e nj e
Klub zastupnika hrvatskog naroda u Saboru Kantona Središnja Bosna, putem predsjedatelja Sabora (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva), dana 14.09.2009. godine dostavio je Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine – Vijeću za zaštitu vitalnih interesa (u daljnjem tekstu: Vijeće), zahtjev kojim traži da Vijeće utvrdi povredu vitalnog nacionalnog interesa hrvatskog naroda u svezi sa Zaključkom Sabora Kantona Središnja Bosna (u daljnjem tekstu: Zaključak), vezano za davanje mišljenja na Prijedlog prostornog plana Federacije Bosne i Hercegovine 2012.-2028. (u daljnjem tekstu: Prijedlog prostornog plana), koji je razmatran na VI. Izvanrednoj sjednici Sabora dana 06.09.2012. godine.
Stranke u ovom postupku sukladno članku 9. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, br. 6/95 i 37/03) su: Klub zastupnika hrvatskog naroda u Saboru Kantona Središnja Bosna u svojstvu podnositelja zahtjeva, te klubovi zastupnika bošnjačkog i srpskog naroda u Saboru Kantona Središnja Bosna, u svojstvu procesno protivne strane.
3. Bitni navodi zahtjeva
Podnositelj zahtjeva, suglasno tekstu koji je prezentiran dana 14.09.2012. godine, od strane predsjedatelja Sabora Kantona Središnja Bosna, istaknuto je da je na VI. Izvanrednoj sjednici Sabora Kantona Središnja Bosna održanoj dana 06.09. 2012. godine Klub zastupnika hrvatskog naroda, pismenim podneskom, zatražio da se o Zaključku vezano za davanje mišljenja o Prijedlogu prostornog plana Federacije Bosne i Hercegovine za razdoblje 2012.-2028., glasuje po načelu zaštite vitalnog nacionalnog interesa.
U razlozima za stavljeni prijedlog istaknuto je da Prijedlog prostornog plana grubo zadire i izuzima nadležnosti Kantona Središnja Bosna u pogledu komunikacijske i transportne infrastrukture, te korištenja prirodnih bogatstava i korištenja lokalnog zemljišta, koja se izuzima iz nadležnosti Kantona. Federacija i kantoni, suglasno Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine i Ustavu Kantona Središnja Bosna dužni su dogovarati se na trajnoj osnovi o pitanjima u ovim oblastima, što je izostalo, čime se krši ustavna nadležnost od strane Federacije Bosne i Hercegovine.
Prezentiranim Prijedlogom prostornog plana, po ocijeni podnositelja zahtjeva, narušava se prostorno-planski, te prometno-komunikacijski koncept utvrđen Prostornim planom Kantona Središnja Bosna, kojim je utvrđena organizacija, osnovna namjena, korištenje, uređenje i zaštita prostora Kantona Središnja Bosna, sadržan u Odluci o provođenju Prostornog plana Kantona Središnja Bosna/Srednjobosanskog kantona za 2005.-2025. godinu, („Službene novine Kanton Središnja Bosna“, broj: 3/09).
Prostor i građevine od značaja za Federaciju utvrđuju se prostorno-planskom dokumentacijom na Federalnoj razini, te drugim posebnim propisima.
Člankom 75. stavak 1. Prijedloga odluke o provođenju prostornog plana Federacije Bosne i Hercegovine, decidno je opredijeljeno da „do donošenja prostornih planova posebnih obilježja uspostavlja se poseban režim izgradnje u područjima od značaja za Federaciju, a u nadležnosti je Federalnog ministarstva prostornog uređenja“, čime je doveden u pitanje djelokrug rada i odlučivanja kantona.
U Prostornom planu Kantona Središnja Bosna za 2005.-2025. godina sadržano je Poglavlje „Postupanje sa otpadom“, odlukom o provođenju Prostornog plana utvrđena je obveza određivanja svake pojedinačne lokacije (općinske deponije, sabirnog mjesta, međuopćinskog odlagališta otpada, te središnjeg kantonalnog odlagališta), kao i uvjeti korištenja i mjere zaštite što se rješava međuopćinskim dogovorom.
Način koji je sadržan u Prijedlogu prostornog plana, po ocjeni predlagatelja, predstavlja ne samo derogiranje usvojenih pravnih akata Kantona Središnja Bosna, već i dodatno ulaženje u interese i nadležnosti općine, što je u neskladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i Ustavom Kantona Središnja Bosna.
4. Rješenje o prihvatljivosti
Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Federacije, na temelju Amandmana XXXVII, XXXVIII i LXXX na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj dana 20.01.2015. godine donijelo je Rješenje kojim je utvrđeno da Zahtjev Kluba zastupnika Hrvata, podnesen od strane predsjedatelja Sabora Kantona Središnja Bosna, za pokretanje postupka zaštite vitalnog nacionalnog interesa hrvatskog konstitutivnog naroda, povodom predloženog Zaključka vezano za davanje Mišljenja na Prijedlog prostornog plana Federacije Bosne i Hercegovine 2012.-2028. godina, je prihvatljiv.
Sukladno članku 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, br. 6/95 i 37/03), Ustavni sud Federacije dostavio je dana 02.02.2015. godine, zahtjev drugoj strani sa pozivom za očitovanje.
Dana 13.02.2015. godine očitovanje je predočio Klub zastupnika bošnjačkog naroda u Saboru Kantona Središnja Bosna.
Klub je u cijelosti osporio postavljeni zahtjev kao neutemeljen i predložio da se isti odbije.
U odgovoru na zahtjev ukazuje se da je Prostorni plan, izrađen po jedinstvenoj metodologiji za izradu planova, koja definira sadržaj i metodologiju izrade planske dokumentacije, a što je obvezujuće za sve učesnike u postupku.
Procedura usvajanja Prostornog plana, temeljem iskazane metodologije, predviđa provođenje sveobuhvatne javne rasprave na području Federacije.
Na području Kantona Središnja Bosna provedena je temeljna sveobuhvatna javna rasprava uz učešće svih relevantnih ustanova i čimbenika koji su dali doprinos izradi Prostornog plana. Izradi je prethodilo usuglašavanje planske dokumentacije nižeg i višeg nivoa. Napominju da u prethodnoj pripremnoj fazi na području Kantona Središnja Bosna nije bilo naznaka vezano za ugrožavanje nacionalnih interesa bilo kog naroda, obzirom da bi o tome bila provedena adekvatna rasprava.
Prostorni plan je dostavljen u formi Prijedloga prostornog plana, sukladno Zakonu o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini Federacije Bosne i Hercegovine. Od Kantona Središnja Bosna kao zakonodavnog tijela je zatraženo da prije utvrđenja Prijedloga plana da mišljenje, koje, za razliku od suglasnosti je neobvezujuće. U slučaju da mišljenje nije dostavljeno smatrat će se da je pozitivno.
Obzirom na iskazanu formu osporenog Prijedloga prostornog plana, po navodima protivne strane, nije dana mogućnost za postavljanje pitanja zaštite vitalnog interesa.
Vezano za navode podnositelja da se donošenjem prostornih planova posebnih obilježja uspostavlja poseban režim izgradnje u području od značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine, protivna strana ukazuje da je to pitanje determinirano važećim zakonima koji reguliraju navedenu oblast.
U vezi sa lokacijom komunalnog otpada, protivna strana ukazuje da je Prostornim planom predviđena lokacija deponije na području Središnja Bosna „Gračanica“ koja je određena kao rezultat međuopćinskog dogovora.
6. Sjednica Suda s javnom raspravom
Sjednici Vijeća s javnom raspravom, koja je održana dana 18.02.2015. godine nazočili su opunomoćenici podnositelja zahtjeva Lidija Bradara i Zdenko Antunović, te opunomoćenik Kluba zastupnika bošnjačkog naroda u Kantonu Središnja Bosna, Halima Crnica.
U izlaganju opunomoćenika podnositelja zahtjeva, detaljno su elaborirana posebice pitanja komunikacijske i transportne infrastrukture, te korištenje prirodnih bogatstva i lokalnog zemljišta u kontekstu rješenja predloženih Prostornim planom Federacije, te rješenja koja su sadržana u Odluci o provođenju Prostornog plana Kantona Središnja Bosna/ Srednjobosanskog kantona 2005.-2025. godine, u svjetlu mogućih posljedica za demografiju te ekonomski i svaki drugi razvoj prostora Središnja Bosna.
Opunomoćenica Kluba zastupnika bošnjačkog naroda elaborirala je navode date u pismenom odgovoru na zahtjev.
Amandman XXXVII
Definicija vitalnog interesa
„Vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda su definirani na sljedeći način:
- ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim,
izvršnim i pravosudnim organima vlasti;
- identitet jednog konstitutivnog naroda;
- ustavni amandmani;
- organizacija organa javne vlasti;
- jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka;
- obrazovanje, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture, tradicije i kulturno naslijeđe;
- teritorijalna organizacija;
- sustav javnog informiranja
- i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova izaslanika konstitutivnih naroda u Domu naroda.
Ovim amandmanom iza članka IV.A. 4.17. dodaje se naslov pod 5. i novi članak 17a. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
Amandman XXXVIII
Parlamentarna procedura za zaštitu vitalnih interesa
„(1) Zakoni ili drugi propisi ili akti koji se podnesu Zastupničkom domu u Federaciji Bosne i Hercegovine, također se usvajaju u Domu naroda Federacije Bosne i Hercegovine.
(2) U Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine osniva se Vijeće za zaštitu vitalnih interesa, kako bi odlučivalo o pitanjima vitalnog interesa, prema proceduri sukladno ovom ustavu. Ovo vijeće razmatra sva pitanja koja su od vitalnog interesa.
(3) Vijeće za zaštitu vitalnog interesa sastoji se od sedam članova, dva iz svakog konstitutivnog naroda, i jedan član iz reda ostalih. Suce bira Zastupnički dom i Dom naroda.
Ovim amandmanom iza novog članka IV.A.5.17a. dodaje se novi naslov pod 6. i novi članak 17b“.
Amandman LXXX
Iza članka V.2.7. dodaje se novi naslov i članci V.2.7.a) i b) koji glase:
“Mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa
Članak V.2.7.a
1) Lista vitalnih nacionalnih interesa koji se štite u kantonima istovjetna je listi sadržanoj u članku IV.5.17.a ovog Ustava. Klubovi iz članka IV.5.17.a ovog Ustava su u kantonima klubovi izaslanika formirani sukladno članku V.2.7. stavak 2. ovog Ustava.
2) Ako više od jednog predsjedatelja ili zamjenika predsjedatelja zakonodavnog tijela kantona tvrde da neki zakon spada u listu vitalnih interesa utvrđenih u članku IV.5.17.a ovog Ustava za usvajanje takvog zakona potrebna je većina glasova unutar svakog od klubova konstitutivnih naroda zastupljenih u danoj skupštini kantona.
3) Predsjedatelj i zamjenici predsjedatelja zakonodavnog tijela kantona dužni su da u roku od sedam dana odluče da li neki od zakona, propisa ili akata potpada pod listu iz stavka 2. ovog članka.
4) Ako samo jedan predsjedatelj ili zamjenik predsjedatelja tvrdi da zakon, propis ili akt potpada pod listu vitalnih interesa, dvotrećinska većina odgovarajućeg kluba jednog od konstitutivnih naroda danog zakonodavnog tijela može proglasiti da je riječ o pitanju sa liste vitalnih nacionalnih interesa”.
Članak V.2.7.b
„(1) U slučaju da dvotrećinska većina jednog od klubova konstitutivnih naroda u skupštini kantona odluči da se neki zakon, propis ili akt odnosi na vitalni nacionalni interes, za usvajanje takvog zakona, propisa ili akta potrebna je većina glasova unutar svakog kluba konstitutivnih naroda zastupljenih u zakonodavnom tijelu kantona.
(2) Ako se većina iz stavka 1. ovog članka ne može postići, pitanje se prosljeđuje Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine koji donosi konačnu odluku o tome da li se dati zakon, propis ili akt odnosi na vitalni interes konstitutivnog naroda.
(3) Ustavni sud Federacije, u slučaju iz ovog članka, postupa na način predviđen u članku IV.6.18.a ovog Ustava.
(4) Ako Sud odluči da se radi o vitalnom interesu, zakon, propis ili akt smatra se neusvojenim te se dokument vraća predlagatelju koji treba pokrenuti novu proceduru. U tom slučaju predlagatelj ne može podnijeti isti tekst zakona, propisa ili akta.
(5) U slučaju da Ustavni sud odluči da se ne radi o vitalnom interesu zakon, propis ili akt smatra se usvojenim/usvaja se prostom većinom glasova“.
B) Zakon o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine
(„Službene novine Federacije BiH“, br. 6/95 i 37/03)
Članak 42b.
„Postupak utvrđivanja postojanja vitalnih interesa jednog od konstitutivnih naroda zastupljenih u skupštini kantona sukladno Amandmanu LXXX na Ustav pokreće se na temelju obavijesti ili zahtjeva predsjedatelja ili zamjenika predsjedatelja zakonodavnog tijela kantona da nije postignuta suglasnost većinom glasova unutar svakog kluba konstitutivnih naroda zastupljenih u zakonodavnom tijelu kantona.
U slučaju iz stavka 1. ovog članka Vijeće postupa na način predviđen Amandmanom XL na Ustav“.
C) Poslovnik Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine
(„Službene novine Federacije BiH“, broj: 40/10)
Članak 49.
Odlučivanje o vitalnim interesima konstitutivnih naroda
„Vijeće za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vijeće) odlučit će o prihvatljivosti u roku od sedam dana od prijema obavještenja, odnosno zahtjeva, ako su ispunjene procesne pretpostavke za odlučivanje o postojanju vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnog naroda utvrđene u članku IV. A. 4. 18a, odnosno u Amandmanu XL na Ustav, a posebice: da li je zahtjev podnijela ovlaštena osoba, da li je zahtjev podržala dvotrećinska većina odgovarajućeg kluba konstitutivnog naroda, da li je obavljen Ustavom predviđeni postupak usuglašavanja između klubova konstitutivnih naroda, odnosno između Doma naroda i Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno da li su ispunjene i druge procesne pretpostavke za odlučivanje.
Ukoliko Vijeće odluči da zahtjev nije prihvatljiv, rješenje će dostaviti podnositelju obavijesti, odnosno zahtjeva.
(...)„
D. Ustav Kantona Središnja Bosna
(„Službene novine Kantona Središnja Bosna“, br.: 1/97, 5/97, 6/97, 2/98, 7/98-
ispravaka teksta, 8/98, 19/02, 8/03, 2/04 i 14/04).
8. Činjenično stanje i stav Vijeća
Vijeće je izvršilo uvid u priloženu dokumentaciju i to: Prijedlog prostornog plana Federacije Bosne i Hercegovine za razdoblje 2008.-2028. godine, Knjiga I i III koji je prezentiran na VI. Izvanrednoj sjednici Sabora Kantona Središnja Bosna, Izvješće o provedenoj javnoj raspravi na temu Nacrt prostornog plana Federacije Bosne i Hercegovine za razdoblje 2008.-2028. godine, od strane Federalnog ministarstva prostornog uređenja kao sastavni dio dokumentacije koja je prezentirana uz Prijedlog prostornog plana, odredbe Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, br.: 2/06, 72/07, 32//08, 4/10, 13/10 i 45/10), Odluka o provedbi Prostornog plana Kantona Središnja Bosna 2005.-2025. godina („Službene novine Kantona Središnja Bosna“, broj: 3/09), Tekst Vlade Kantona Središnja Bosna prijedlog Zaključka mišljenja na Prijedlog Prostornog plana Federacije Bosne i Hercegovina za razdoblje 2012.-2028. godine koji je bio prezentiran Saboru Središnja Bosna na VI. Izvanrednoj sjednici 06.09.2012. godine, te Zapisnik sa VI. Izvanredne sjednice Sabora Kantona Središnja Bosna, od dana 06.09.2012. godine.
Vijeće je utvrdilo, da je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, donio Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na području Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, br.: 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10) i da je čl. 7. i 8. propisano koji su to planski dokumenti od značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine. Jedan od tih planskih dokumenata je i Prostorni plan, koji prema citiranom članku donosi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, uz prethodno pribavljeno mišljenje kantona. Kada je u pitanju mišljenje Kantona Središnja Bosna Vijeće je utvrdilo da je Prijedlog prostornog plana razmatrala Vlada Kantona Središnja Bosna i u vidu Zaključka dostavila ga Saboru Kantona Središnja Bosna radi davanja mišljenja. U postupku rasprave o spomenutom planu Klub zastupnika hrvatskog naroda u Saboru Kantona Središnja Bosna postavio je pitanje zaštite vitalnog interesa u svezi rješenja sadržanih u Prijedlogu plana u dijelu koji se odnosi na Kanton Središnja Bosna. Istakli su da Zaključak Vlade broj: 01-05-618/12-4 od 22.10.2012. godine na koji je Vlada Kantona Središnja Bosna utvrdila mišljenje, bez obzira na korekcije, predstavlja vitalni interes hrvatskog naroda u Kantonu Središnja Bosna.
Vijeće je u pravnoj ocjeni pošlo od Amandmana XXXVII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, kojim je propisano, što predstavlja vitalnih interes konstitutivnih naroda. Istim amandmanom, pored ostalog je navedeno, da vitalni interes jednog konstitutivnog naroda predstavlja teritorijalna organizacija i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog interesa, ukoliko to smatra 2/3 članova jednog od klubova izaslanika konstitutivnog naroda.
Pitanje istaknuto od strane Kluba zastupnika hrvatskog naroda u tijeku rasprave u Saboru Kantona Središnja Bosna vezano je za tematiku koja je tretirana u Prijedlogu plana istaknuto u Zaključku, kojim se predlaže Saboru Kantona Središnja Bosna da dâ pozitivno mišljenje na Prijedlog prostornog plana. Posebice je navedeno pitanje komunikacijske i transportne infrastrukture kao i način povezivanja pojedinih naseljenih mjesta koja nisu ravnomjerno tretirana, a mogla bi da predstavljaju narušavanje Prostornog plana Kantona Središnja Bosna, koji je sadržan u Odluci o provođenju Prostornog plana za 2005. – 2025. godinu („Službene novine Kantona Središnja Bosna“, broj: 3/09). Predloženi sadržaj kojim se mijenja Prostorni plan Kantona Središnja Bosna odnosi se na vitalni interes hrvatskog naroda.
Prostorni plan Kantona Središnja Bosna usuglašen je i dogovoren u svim općinama ovog kantona, nakon čega je usvojen. U postupku njegovog donošenja nije isticano da je bilo koji od konstitutivnih naroda, imajući u vidu naseljena mjesta i njihovu povezanost unutar Kantona Središnja Bosna i šire, drugačije tretiran kada je u pitanju njihova povezanost s drugim mjestima odnosno kantonima. Isto tako, usuglašena su mjesta za određene lokacije kao što su deponije, odlaganje otpada i dr., tako da se ne desi preseljavanje odnosno iseljavanje samo jedne grupacije. Međutim, sada se u Prijedlogu Prostornog plana usvojena rješenja u Kantonu Središnja Bosna mijenjaju.
Imajući u vidu navedeno Vijeće je ocijenilo da svaki konstitutivni narod ima pravo da u iznalaženju određenih rješenja predlaže optimalne planove kojim će zaštititi nacionalni interes i to u svim fazama donošenja određenog akta, pa i pri davanju mišljenja od strane nadležnog organa, a u konkretnom slučaju i na prostorni plan. Međutim, taj interes mora da bude pravilno istaknut i primijenjen, ali u nastojanju da nije na štetu ostalih konstitutivnih naroda u kantonu.
Vijeće naglašava da Prijedlog Prostornog plana nije bio predmet ocjene. Isti je samo s pratećom dokumentacijom tretiran u kontekstu davanja mišljenja istaknutog u Zaključku Vlade Kantona Središnja Bosna.
Iz navedenih razloga, Vijeće je odlučilo kao u izreci presude.
Ovu presudu Vijeće za zaštitu vitalnih interesa donijelo je većinom glasova u sastavu: predsjednica Vijeća dr. sc. Kata Senjak, Sead Bahtijarević, Mirjana Čučković, Domin Malbašić, Aleksandra Martinović i prof. dr. Edin Muminović, suci članovi Vijeća.
Predsjednica
Vijeća za zaštitu vitalnih interesa
Ustavnog suda Federacije BiH
dr. sc. Kata Senjak, v. r.
Na temelju članka 28. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, br. 6/95 i 37/03), a u svezi s člankom 21. Poslovnika Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj: 40/10), u datom roku, ulažem
Izdvojeno mišljenje
Na Odluku Vijeća za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: U-39/12 od 18. veljače 2015. godine, sa prijedlogom da se objavi u „Službenim novinama Federacije BiH“ i „Službenim novinama Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna“ istovremeno sa odlukom Vijeća za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine.
O b r a z l o ž e nj e
Vijeće za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vijeće) donijelo je dana 18. veljače 2015. godine odluku u meritumu kojom je utvrđeno da je povrijeđen vitalni nacionalni interes hrvatskog konstitutivnog naroda u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna, a povodom davanja Mišljenja na Prijedlog prostornog plana Federacije Bosne Hercegovine za period 2012.-2028. godine (u daljnjem tekstu: osporeni akt).
Prethodno je, a sa istim sam se složila sa članovima Vijeća, donijeta odluka o prihvatljivosti zahtjeva. U toj procesnoj fazi postupka se ispitalo isključivo ispunjenje proceduralnih pretpostavki, te je zahtjev ocijenjen prihvatljivim. Navedeno je u cijelosti sukladno sa utvrđenom praksom Vijeća, obzirom na ustavnu odredbu da se vitalnim interesom od strane kvalificirane većine jednog kluba naroda može proglasiti „sve ono“ što taj klub smatra da je pitanje od vitalnog interesa naroda koji predstavlja.
U drugoj fazi postupka Vijeće odlučuje o meritumu zahtjeva. Sukladno sa dugogodišnjom praksom Vijeća, odlučivanje o meritumu u ovoj vrsti ustavnosudskog postupka podrazumijeva ocjenu da li je osporeni akt takve prirode da povrjeđuje vitalni interes konstitutivnog naroda koji je i pokrenuo proceduru zaštite. Potrebno je dakle da predstavnici konstitutivnog naroda koji se pozivaju na povredu vitalnog nacionalnog interesa tog naroda dokažu relevantne činjenice za postupak zaštite vitalnih interesa. Sažeto, u pitanju su činjenice koje bi mogle Vijeće uputiti na zaključak da se osporenim aktom povrjeđuje identitet i/ili jednakopravnost u odlučivanju u najširem smislu jednog konstitutivnog naroda, odnosno da se taj narod osporenim aktom dovodi u nepovoljniji položaj u odnosu na druga dva konstitutivna naroda, ili pak, da su drugi konstitutivni narodi/narod, konkretnim osporenim aktom, na neki način privilegirani. Suštinski, svako odlučivanje o zaštiti vitalnih interesa je neodvojivo od pitanja jednakopravnosti i nediskriminacije jednog nacionalnog, etničkog kolektiviteta u odnosu na druga dva konstitutivna naroda (etniciteta, kolektiviteta). Dakle, u konkretnom slučaju, nužno je dokazati da je osporenim aktom (a to je zaključak kojim se daje Mišljenje na Prijedlog prostornog plana Federacije za period 2012.-2028.) hrvatski konstitutivni narod u Srednjobosanskom kantonu/Kantonu Središnja Bosna doveden u neravnopravan, nepovoljniji položaj u odnosu na bošnjački i srpski narod u tom kantonu, ili je ugrožen njegov identitet, za razliku od druga dva konstitutivna naroda.
Bitno je i naglasiti da je ovdje osporeni akt ne Prijedlog prostornog plana Federacije za period 2012.-2028., nego zaključak kojim se daje pozitivno Mišljenje na isti. Prostorni plan bi po redovnom tijeku stvari trebao dalje da bude predmet razmatranja i usvajanja od strane Parlamentarne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine, u kojoj proceduri može biti eventualno i dopunjavan, mijenjan, pa i osporavan, kako sa stanovišta kvaliteta tako i sa stanovišta njegove ustavnosti.
Opunomoćenici Kluba hrvatskog naroda su i u zahtjevu i na javnoj sjednici Vijeća elaborirali isključivo dva pitanja: prvo ustavnog temelja za njegovo donošenje sa aspekta ustavnih nadležnosti kantona i Federacije u ovoj materiji, a drugo sa aspekta kvaliteta, odnosno stručnosti predloženog prostornog plana.
U odnosu na prvo pitanje, vidljivo je iz pismenih podnesaka i usmenih izlaganja na javnoj sjednici da se zahtjev pretežno temelji na tvrdnji da osporenim aktom Federacija povrjeđuje nadležnosti kantona, dakle, kantona kao federalne jedinice, a ne pojedinog konstitutivnog naroda unutar kantona. U tom pravcu se podnositelj zahtjeva pozvao na Presudu ovog suda broj: U-10/04 od 13.12.2004. godine. Moram istaći da se citirana presuda odnosi na postupak ocjene ustavnosti Zakona o prostornom uređenju („Službene novine Federacije BiH“, broj: 52/02), pri čemu je isto pitanje elaborirano i riješeno od strane Ustavnog suda Federacije u postupku ocjene ustavnosti u odnosu na pitanje podijeljene nadležnosti između kantonalne i federalne vlasti u ovoj materiji. Stoga je ovo upravo argument koji ide u prilog mom pravnom tumačenju a to je da pitanje nadležnosti između raznih nivoa vlasti je u nadležnosti Suda, a ne Vijeća i razrješava se u postupku ocjene ustavnosti, a nikako nije argument koji se može uspješno koristiti u postupcima zaštite vitalnog nacionalnog interesa bilo kojeg konstitutivnog naroda.
Drugo, osporavan je Prijedlog prostornog plana sa stručnog stanovišta u pogledu njegovog kvaliteta. Sam Prijedlog plana nije bio predmet analize Vijeća u smislu kvaliteta predloženih prostorno-planskih rješenja, jer isto može biti predmet rasprave isključivo odgovarajućih stručnjaka koji su ga i pripremali, kao i dalje u parlamentarnoj proceduri njegovog usvajanja. Vijeće u tom pravcu nema potrebne kvalifikacije da se upušta u ocjenu stručnosti i kvaliteta predloženog plana. Niti jednom riječju se od strane opunomoćenika Kluba hrvatskih zastupnika nije obrazložio kvalitet predloženog prostornog plana u kontekstu povrede vitalnog interesa konstitutivnog naroda u čije ime traže zaštitu. Čak i na vrlo jasan i u više navrata postavljan upit od strane članova Vijeća čime opunomoćenici Kluba hrvatskog naroda u kantonalnoj skupštini obrazlažu povredu vitalnog interesa tog naroda, opunomoćenik nije dao argumentaciju, nego se čak izjasnio da su ovakvim prijedlogom prostornog plana povrijeđeni „svi“ u Srednjobosanskom kantonu. Stoga, po mom pravnom stavu i mišljenju, u konkretnom slučaju nije data argumentacija u korist tvrdnje da je osporenim aktom povrijeđen vitalni interes hrvatskog konstitutivnog naroda.
Stava sam da pitanja pokrenuta u ovom postupku mogu biti relevantna za eventualne druge postupke, primjera radi ocjenjivanja ustavnosti ili rješavanja spora u pogledu nadležnosti između kantona i Federacije koji su u nadležnosti sjednice sudaca Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, ali ne Vijeća. Stoga sam i glasovala protiv većinske odluke Vijeća o meritumu. Smatram da je nužno da ovo izdvojeno mišljenje i objavim, a radi pojašnjenja stručnoj javnosti pravnih razloga za to, kao i iznošenja pravnog tumačenja materije vitalnog interesa kako ga kao sutkinja Ustavnog suda Federacije i član Vijeća imam, a koje je, vjerujem, u potpunosti sukladno i sa dosadašnjom praksom Vijeća.
Sutkinja - član Vijeća
za zaštitu vitalnih interesa
Ustavnog suda Federacije BiH
Aleksandra Martinović, v. r.