Bosna i Hercegovina

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE  

                     USTAVNI SUD

FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE                                                           

Vijeće za zaštitu vitalnih interesa

 

Broj: U-20/10

Sarajevo, 13.05.2015. godine                    

 

 

            Vijeće za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu Kluba zastupnika hrvatskog naroda u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona za utvrđivanje povrede vitalnog nacionalnog interesa hrvatskog naroda u postupku usvajanja Prijedloga odluke o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju lovišta na području Zeničko-dobojskog kantona, na temelju Amandmana XXXVII, XXXVIII i LXXX na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, nakon održane javne rasprave, na sjednici održanoj dana 13.05.2015. godine, donijelo je

 

 

P R E S U D U

 

            1. Prijedlogom odluke o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju lovišta na području Zeničko-dobojskog kantona, koji je bio u postupku usvajanja na 42. sjednici Skupštine Zeničko-dobojskog kantona održanoj dana 25.05.2010. godine, povrjeđuje se vitalni nacionalni interes hrvatskog naroda.

 

            2.  Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenim novinama Zeničko-dobojskog kantona".

 

 

O b r a z l o ž e nj e

 

            1.  Podnositelj zahtjeva

 

            Predsjedatelj Skupštine Zeničko-dobojskog kantona dostavio je dana 31.05.2010. godine Vijeću za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vijeće) obavijest o pokretanju postupka utvrđivanja vitalnog nacionalnog interesa hrvatskog naroda od strane Kluba zastupnika Hrvata u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona (u daljnjem tekstu: Skupština), u svezi  sa usvajanjem Prijedloga odluke o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju lovišta na području Zeničko-dobojskog kantona (u daljnjem tekstu:  Prijedlog odluke),  na 42. sjednici Skupštine održanoj dana 25.05.2010. godine.

 

            2.  Stranke u postupku

 

            Stranke u ovom postupku su, sukladno s člankom 9. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, br. 06/95 i 37/03): Klub Hrvata u svojstvu podnositelja zahtjeva, te sa druge strane klubovi zastupnika druga dva konstitutivna naroda u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona.

 

            3.  Bitni navodi zahtjeva

 

            U zahtjevu se navodi, da je na 42. sjednici Skupštine, održanoj dana 25.05.2010. godine, u okviru 5. točke dnevnog reda koja se odnosila na izjašnjenje o usvajanju Prijedloga odluke, Klub zastupnika Hrvata u Skupštini, dvotrećinskom većinom glasova odlučio da se tu radi o vitalnom nacionalnom interesu hrvatskog naroda.

            Sukladno s odredbama članka 38.b) Ustava Zeničko-dobojskog kantona („Službene novine Zeničko-dobojskog kantona, br.: 1/96, 7/96, 10/00, 8/04 i 10/04) odnosno   Amandmana XXIII na Ustav Zeničko-dobojskog kantona ("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", br. 8/04), te članka 61. stavak 4. Poslovnika Skupštine Zeničko-dobojskog kantona („Službene novine Zeničko-dobojskog kantona“, br.: 12/09, 19/09 i 5/10) provedena je procedura glasovanja po klubovima predstavnika konstitutivnih naroda, gdje je Klub zastupnika Bošnjaka glasovao za navedenu odluku sa 21 glasom za, bez glasova protiv, dok su se tri zastupnika ovog Kluba suzdržala od izjašnjavanja. U Klubu zastupnika Hrvata koji broji tri zastupnika, bila su dva glasa protiv, a jedan zastupnik suzdržao se od izjašnjavanja.  Jedini zastupnik u Klubu zastupnika Srba je bio također suzdržan. Kako, prema tome, nije postignuta potrebna većina za usvajanje Prijedloga odluke unutar klubova naroda, Predsjedatelj Skupštine  je, postupajući prema odredbi članka 38. b) Ustava Zeničko-dobojskog kantona i odredbama Amandmana XXIII na Ustav Zeničko-dobojskog-kantona, te prema odgovarajućim odredbama Poslovnika Skupštine Zeničko-dobojskog kantona, ovo pitanje proslijedio Vijeću na konačno odlučenje.

            Uz zahtjev, dostavljeni su i: Ustav Zeničko-dobojskog kantona ("Službene novine F BiH", broj: 7/96), Amandmani na Ustav Zeničko dobojskog kantona ("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", br.: 1/96, 10/00, 8/04, i 10/04), Poslovnik Skupštine Zeničko-dobojskog kantona ("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", br.: 12/09, 19/09 i 5/10),  Odluka o osnivanju Kluba Hrvata („Službene novine Zeničko-dobojskog kantona“, broj: 15/06),  Odluka o osnivanju lovišta na području Zeničko-dobojskog kantona, („Službene novine Zeničko-dobojskog kantona“, broj: 10/09), Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju lovišta na području Zeničko-dobojskog kantona, Zaključak  Vlade Zeničko-dobojskog kantona, broj: 02-24-11961710, od 20.04.2010. godine, u kojem se traži Mišljenje Vlade po Prijedlogu odluke o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju lovišta na području Zeničko-dobojskog kantona, Zapisnik sa 31. sjednice Skupštine od 04.06.2009. godine i Izvod iz transkripta sa 42. sjednice Skupštine, od 25.05.2010. godine, koji svjedoči o tijeku i sadržaju rasprave o Prijedlogu odluke.

     

4.  Postupak odlučivanja o prihvatljivosti zahtjeva

 

            Dana 10.06.2010. godine, Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine dopisom je obavijestio Predsjedatelja Skupštine, da Vijeće  nije u mogućnosti voditi postupak na način, kako je propisano odredbama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, iz razloga što Vijeće nije popunjeno sukladno Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine.

            Dana 20.10.2014. godine, održana je radna sjednica Ustavnog suda Federacije, na kojoj je konstatirano da je procedura imenovanja članova Vijeća za zaštitu vitalnih interesa okončana, te se pristupilo rješavanju predmeta.

            U međuvremenu je Ustavni sud Federacije zaprimio dva dopisa iz Skupštine Zeničko-dobojskog kantona, koji se odnose na predmet. Najprije je Kolegij Skupštine uputio molbu (akt broj:01/01-26-15450-3/10 od 23.03.2011. godine, zaprimljen u Sudu dana 25.03.2011. godine) u kojoj se, pored ostalog, konstatira da postoji velika potreba za rješavanjem brojnih pitanja i problema čija su rješenja propisana spornim Prijedlogom odluke, te da je Kolegij na svojoj 3. sjednici od 23.03.2011. godine iskazao zabrinutost za stanje u oblasti koju regulira spomenuti Prijedlog odluke, te je zauzet stav da se uputi molba Ustavnom sudu Federacije da ovaj predmet uzme u postupak.

            Potom je iz stručne službe Skupštine upućena i urgencija (akt broj: 01-26-12142-1/14 od 16.06.2014. godine, zaprimljen u Sudu dana 17.06.2014. godine) nakon što je Ivo Tadić, zastupnik u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona na nastavku 57. sjednice Skupštine ukazao na veliku potrebu za rješavanjem brojnih pitanja i problema u oblasti na koju se sporni Prijedlog odluke odnosi i zamolio da se uputi urgencija Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine. Ovoj urgenciji priložen je i izvod iz transkripta sa spomenute sjednice koji sadrži istup zastupnika Ive Tadića.

 

            Na XLII sjednici Vijeća za zaštitu vitalnih interesa održanoj dana 30.03.2015. godine doneseno je Rješenje broj: U-20/10 kojim je utvrđeno da je zahtjev prihvatljiv, te su o tome obaviještene stranke u postupku.

 

            5.  Odgovor na zahtjev

 

            Vijeće je sukladno s odredbom članka 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, br. 6/95 i 37/03) zatražilo od druga dva kluba konstitutivnih naroda u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona odgovor/izjašnjenje na navode zahtjeva. Posredstvom Predsjedateljice Skupštine, Vijeću je dostavljen odgovor Kluba zastupnika Srba 7. saziva Skupštine, potpisan od Predsjedateljice i ujedno jedine članice Kluba Draženke Subašić. U odgovoru se konstatira da postoje određeni elementi za razmatranje koji ukazuju na postojanje eventualne povrede vitalnog nacionalnog interesa hrvatskog naroda, kao konstitutivnog naroda, u svezi s jednakim pravom konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka, kao i teritorijalne organizacije, navedenih u članku 38.a Ustava Zeničko-dobojskog kantona, koji se smatraju vitalnim nacionalnim interesom konstitutivnih naroda koji se štite u Kantonu, odnosno vitalnim nacionalnim interesom konstitutivnih naroda nabrojanih u članku IV.5.17.a Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.

 

            6.  Sjednica Vijeća s javnom raspravom

 

            Dana 05.05.2015. godine održana je sjednica Vijeća s javnom raspravom, kojoj su nazočili samo predstavnici Kluba zastupnika hrvatskog naroda, koji su izjavili da u cijelosti ostaju kod zahtjeva, pri čemu nisu ponudili nove dokaze ili argumente, niti su ih iznijeli u odgovorima na pitanja članova Vijeća.

 

 

     7.   Relevantno pravo

 

 

  1. A.    Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

 

 

Amandman XXXVII

Definicija vitalnog nacionalnog interesa

 

            Vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda su definirani na slijedeći način:

-     ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti;

-         identitet jednog konstitutivnog naroda;

-         ustavni amandmani;

-         organizacija organa javne vlasti;

-         jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka;

-         obrazovanje, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture, tradicije i kulturno naslijeđe;

-         teritorijalna organizacija;

-         sustav javnog informiranja

i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova izaslanika konstitutivnih naroda u Domu naroda.

 

 

            Ovim amandmanom iza članka IV.A. 4.17. dodaje se naslov pod 5. i novi članak 17a. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.

 

 

Amandman XXXVIII

Parlamentarna procedura za zaštitu vitalnih interesa

 

 

            „(1) Zakoni ili drugi propisi ili akti koji se podnesu Zastupničkom domu u Federaciji Bosne i Hercegovine, također se usvajaju u Domu naroda Federacije Bosne i Hercegovine.

            (2) U Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine osniva se Vijeće za zaštitu vitalnih interesa, kako bi odlučivalo o pitanjima vitalnog interesa, prema proceduri sukladno s ovim ustavom. Ovo vijeće razmatra sva pitanja koja su od vitalnog interesa.

            (3) Vijeće za zaštitu vitalnog interesa sastoji se od sedam članova, dva iz reda svakog konstitutivnog naroda, i jedan član iz reda ostalih. Suce bira Zastupnički dom i Dom naroda.

 

            Ovim amandmanom iza novog članka IV.A.5. 17a. Dodaje se novi naslov pod 6. i novi članak 17b“.

           

 

Amandman LXXX

 

            Iza članka V.2.7. dodaje se novi naslov i članci V.2.7. a) i b) koji glase:

 

"Mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa

 

Članak V.2.7a.

1) Lista vitalnih nacionalnih interesa koji se štite u kantonima istovjetna je listi  sadržanoj u članku IV.5.17.a ovog ustava. Klubovi iz članka IV.5.17.a ovog Ustava su u kantonima klubovi izaslanika formirani sukladno s člankom V.2.7. stavak 2. ovog Ustava.

2) Ako više od jednog predsjedatelja ili  dopredsjedatelja zakonodavnog tijela kantona tvrde da neki zakon spada u listu vitalnih interesa  utvrđenih u članku IV.5.17.a. ovog ustava, za usvajanje takvog zakona potrebna je:

- većina glasova unutar svakog od klubova konstitutivnih naroda zastupljenih u datoj skupštini kantona.

3) Predsjedatelj i  dopredsjedatelji zakonodavnog tijela kantona dužni su da u roku od sedam dana odluče da li neki od zakona, propisa ili akata potpada pod listu iz stavka 2. ovog članka. 

4) Ako samo jedan predsjedatelj ili  dopredsjedatelj tvrdi da zakon, propis ili akt potpada pod listu vitalnih interesa, dvotrećinska većina odgovarajućeg kluba jednog od konstitutivnih naroda datog zakonodavnog tijela može proglasiti da je riječ o pitanju s liste vitalnih nacionalnih interesa”.

 

 

Članak V.2.7b.   

(1) U slučaju da dvotrećinska većina jednog od klubova konstitutivnih naroda u skupštini kantona odluči da se neki zakon, propis ili akt odnosi na vitalni nacionalni interes, za usvajanje takvog zakona, propisa ili akta potrebna je većina glasova unutar svakog kluba konstitutivnih naroda zastupljenih u zakonodavnom tijelu kantona.

(2) Ako se većina iz stavka 1. ovog članka ne može postići, pitanje se prosljeđuje Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine koji donosi konačnu odluku o tome da li se dati zakon, propis ili akt odnosi na vitalni interes konstitutivnog naroda.

(3) Ustavni sud Federacije, u slučaju iz ovog članka, postupa na način predviđen u članku IV.6.18.a. ovog ustava. 

(4) Ako Sud odluči da se radi o vitalnom interesu, zakon, propis ili akt smatra se neusvojenim te se dokument vraća predlagatelju koji treba pokrenuti novu proceduru.  U tom slučaju predlagatelj ne može podnijeti isti tekst zakona, propisa ili akta.

(5) U slučaju da Ustavni sud odluči da se ne radi o vitalnom interesu zakon, propis ili akt smatra se usvojenim/usvaja se prostom većinom glasova”.

 

 

  1. B.      Zakon o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine

      („Službene novine Federacije BiH“, br. 6/95 i 37/03)

 

 

Članak  42b.

Postupak utvrđivanja postojanja vitalnih interesa jednog od konstitutivnih naroda zastupljenih u skupštini kantona sukladno Amandmanu LXXX na Ustav pokreće se na temelju obavijesti ili zahtjeva predsjedatelja ili  dopredsjedatelja zakonodavnog tijela kantona da nije postignuta suglasnost većinom glasova unutar svakog kluba konstitutivnih naroda zastupljenih u zakonodavnom tijelu kantona.

 

U slučaju iz stavka 1. ovog članka Vijeće postupa na način predviđen Amandmanom XL na Ustav.

 

  1. C.     Poslovnik Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine

     („Službene novine Federacije BiH“, broj: 40/10)

 

Članak  49.

Odlučivanje o vitalnim interesima konstitutivnih naroda

 

            Vijeće za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vijeće) odlučit će o prihvatljivosti u roku od sedam dana od dana prijema obavještenja, odnosno zahtjeva, ako su ispunjene procesne pretpostavke za odlučivanje o postojanju vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnog naroda utvrđene u članku IV.A .4. 18. a. odnosno Amandmanu XL na Ustav, a posebice da li je zahtjev podnijela ovlaštena osoba, da li je zahtjev podržala dvotrećinska većina odgovarajućeg kluba konstitutivnog naroda , da li je obavljen Ustavom predviđeni postupak usuglašavanja između klubova konstitutivnih naroda, odnosno između Doma naroda i Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno da li su ispunjene i druge procesne pretpostavke za odlučivanje.

Ukoliko Vijeće odluči da zahtjev nije prihvatljiv, rješenje će dostaviti podnositelju obavijesti, odnosno zahtjeva.

Kad Vijeće odluči da je zahtjev prihvatljiv, to će utvrditi rješenjem koje se ulaže u spis.

Vijeće može zatražiti od podnositelja da dopuni ili potpunije obrazloži zahtjev ili da dokumentira činjenice koje Vijeće smatra relevantnim za odlučivanje.

Prihvatljivi zahtjev se dostavlja na odgovor drugom klubu ili klubovima konstitutivnih naroda.

Dopune i odgovori iz st. 4. i 5. ovog članka dostavljaju se Vijeću u roku od osam dana. Vijeće će nastaviti postupak i u slučaju da ne dobije tražene dopune ili odgovore.

Vijeće, po pravilu, zakazuje javnu raspravu koja se ostvaruje sukladno Zakonu i ovom poslovniku.

Odluku o meritumu Vijeće donosi u roku od trideset dana od dana primitka obavijesti, odnosno zahtjeva.

Odluka se objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH" i u službenom glasilu kantona iz kojeg je upućena obavijest, odnosno zahtjev.

            Odredbe ovog poslovnika o pravno-tehničkoj obradi odluka Suda shodno se primjenjuju i na rješenja i odluke Vijeća.

 

            8. Činjenično stanje i stav Vijeća

 

            Prijedlog odluke u skupštinsku je proceduru upućen od strane zastupnika Ahmić Eseda podneskom koji je u Skupštini zaprimljen 29.10.2009. godine. Aktom Skupštine, broj: 01-02-14864-11/09 od 04.11.2009. godine zatraženo je mišljenje Vlade Zeničko-dobojskog kantona o Prijedlogu odluke. Vlada se izjasnila Zaključkom broj: 02-24-11961/10 od 20.04.2010. godine, davši negativno mišljenje, prema kojem Prijedlog odluke nije prihvatljiv.

 

            U dnevni red Skupštine Zeničko-dobojskog kantona Prijedlog odluke je uvršten na 42. sjednici od 25.05.2010. godine, pod rednim brojem 5.

 

            U obrazloženju Prijedloga odluke, predlagatelj ističe da je razlog zbog kojega je podnio prijedlog "potreba otklanjanja nedostataka u navedenoj Odluci koji su nastali prihvatanjem amandmana zastupnika Ahmić Eseda na samoj sjednici Skupštine, (koji je postao sastavni dio prijedloga spomenute Odluke), čime je faktički došlo do određenih kontradiktornosti članka Odluke koji se izmijenio navedenim amandmanom s nekim drugim člancima iste Odluke, a imenovani zastupnik podnošenjem svog amandmana to nije imao u vidu jer nije podnio i druge amandmane kojim bi se izmijenili i oni članci iste Odluke koji su vezani za podneseni amandman, odnosno njegov sadržaj".

 

            Amandmansko djelovanje kod donošenja prvobitne Odluke o osnivanju lovišta na području Zeničko dobojskog kantona, na 31. sjednici Skupštine, od 04.06.2009. godine, okončano je usvajanjem osnovnog teksta Odluke i ne može imati nikakvo produženo dejstvo. Tako je i amandman zastupnika Ahmića ugrađen u Odluku o osnivanju lovišta na području Zeničko-dobojskog kantona, pri čemu odredba koja se odnosi na osnivanje lovišta u administrativno-političkim granicama po načelu: jedna općina-jedno lovište (članak 3. Odluke) nije izmijenjena, niti su izmijenjene odredbe kojima je utvrđeno da se granice sportskog lovišta „Fazan“ u potpunosti poklapaju sa administrativno-političkom granicom Općine Usora (članak 29. Odluke), a da se sportsko lovište „Tešanjka“ nalazi na području Općine Tešanj (članak 30. Odluke). Prema tome usvojeni amandman ne može biti razlogom da se s njim naknadno usuglašavaju i druge odredbe usvojene Odluke. Stoga obrazloženje zastupnika Ahmić Eseda, predlagatelja Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju lovišta na području Zeničko-dobojskog kantona nema temelja.

 

            U tome smislu Vijeće posebice ukazuje na to, da je je bazično načelo u pogledu određivanja granica lovišta na području Zeničko-dobojskog kantona načelo "jedno lovište jedna općina", usuglašen na svim nivoima, uključujući i učešće Saveza lovačkih organizacija  Bosne i Hercegovine i svih lovačkih društava, jer su u Stručnom povjerenstvu za izradu prijedloga organizacije i osnivanja lovišta uz predstavnike resornog Ministarstva i predstavnike Kantonalne uprave za šumarstvo sudjelovali i predstavnici Saveza lovačkih organizacija, a potom je materijal upućen svim lovačkim društvima koja su imala priliku dati svoje prijedloge i mišljenja.

 

            Istina, u Odluci o osnivanju lovišta na području Zeničko-dobojskog kantona od tog načela izuzete su općine Žepče i Zavidovići, ali je razlog za to jasno vidljiv iz odredbe koja to uređuje i tiče se eventualnog osnivanja posebnog lovišta J.P. Šumsko-privrednog društva i propisano je da je proglašenje tog lovišta u nadležnosti Vlade Federacije koja odluku donosi na prijedlog resornog federalnog ministarstva.

 

            Sporni Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju lovišta na području Zeničko-dobojskog kantona očito je usmjeren ka tome da se, na temelju spomenutog izuzetka, specijalni režim prirodnih granica, umjesto općeg režima administrativnih općinskih granica lovišta, proširi i na Općinu Usora, pri čemu u obrazloženju zastupnika Ahmić Eseda nisu istaknuti relevantni razlozi drugačije teritorijalne organizacije, niti postoje oni razlozi zbog kojih je učinjen izuzetak u pogledu općina Zavidovići i Žepče.

 

            Postoje upravo protivni razlozi, a oni proističu iz specifičnosti Općine Usora, kao i drugih općina koje su nastale donošenjem Zakona o konstituiranju novih općina u Federaciji Bosne i Hercegovine i izmjeni područja općina podijeljenih međuentitetskom i međukantonalnom crtom („Službene novine Federacije BiH“, broj: 6/98). Prema tom Zakonu, Općinu Usora čine dijelovi teritorije koji su ušli u sastav Federacije Bosne i Hercegovine međuentitetskim razgraničenjem, te naseljena mjesta koja su ranije bila u sastavu općina Doboj i Tešanj. Treba posebice naglasiti da je tome prethodilo i donošenje Arbitražne odluke o granicama nove Općine Usora, prema kojoj je definirana administrativna crta između Tešnja i Usore, a koju je u prosincu 1997. godine donio Ured Visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini i  koju su potpisali tadašnji Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović i član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda Krešimir Zubak, i koja je, u parlamentarnoj proceduri zastupnicima bila dostavljena uz Prijedlog spomenutog Zakona. I sastav Općinskog vijeća Općine Usora, propisan tim Zakonom bio je specifičan i činili su ga vijećnici Prelaznog općinskog vijeća Općine Tešanj s područja naseljenih mjesta koja čine područje Općine Usora i vijećnici Prelaznog općinskog vijeća Općine Doboj, koje je konstituirano sukladno s člankom IX. 3. (5) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.

 

            Sve to ukazuje na činjenicu da je teritorijalno razgraničenje općina o kojima se u ovom predmetu radi, bilo rezultat složenog poratnog procesa u kojemu je nedostatak međunacionalnog konsenzusa morao biti nadomješten aktivnim sudjelovanjem međunarodne zajednice u pravnom obliku spomenute arbitražne odluke.

 

Imajući sve ovo u vidu Vijeće je mišljenja, da bi promjene teritorijalne organizacije međuopćinskog karaktera, čak i kada su lovišta u pitanju i posebice tada, jer lov podrazumijeva rukovanje lovačkim oružjem koje je samo po sebi prijetnja po život i zdravlje ljudi, na jednom ovakvom području imale negativan odraz na osjetljivi proces učvršćivanja međunacionalnog povjerenja u tom području, pa time i u Federaciji Bosne i Hercegovine.

 

            Gore navedeno proističe i iz transkripta sa 42. sjednice Skupštine, održane dana 25.05.2010. godine, na čijem je dnevnom redu bilo usvajanje Prijedloga odluke. Iz diskusije se jasno vidi, a to je potvrđeno i na javnoj raspravi, da je od strane zastupnika iz Kluba Hrvata istaknuta bojazan, da bi odstupanje od usuglašenog načela „jedna općina jedno lovište“ povećalo već postojeću uznemirenost građana, koji ne žele da do sada izgrađeni dobri međunacionalni i međuljudski odnosi i uzajamno povjerenje stanovništva općina Tešanj i Usora budu narušeni.

 

            Na temelju svega gore navedenog, a polazeći od činjenice da su „jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka" i „teritorijalna organizacija“ elementi definicije vitalnog nacionalnog interesa iz Amandmana XXXVII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine Vijeće smatra, da se Prijedlogom odluke o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju lovišta na području Zeničko-dobojskog kantona, predloženim od strane zastupnika Ahmić Eseda, povrjeđuje vitalni nacionalni interes, u ovom slučaju hrvatskog konstitutivnog naroda.

 

            Ovu presudu Vijeće za zaštitu vitalnih interesa donijelo je većinom glasova u sastavu: dr. sc. Kata Senjak, Predsjednica Vijeća, Sead Bahtijarević, Mirjana Čučković, Domin Malbašić, Aleksandra Martinović i prof. dr. Edin Muminović, članovi Vijeća.

 

 

 

                                                                                                    Predsjednica

                                                                                                  Vijeća za zaštitu vitalnih interesa

                                                                                                    Ustavnog suda Federacije BiH

                                                                                                    dr. sc. Kata Senjak, v. r.