Bosna i Hercegovina
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
USTAVNI SUD
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Broj: U-18/15
Sarajevo, 10. 07. 2015. godine
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odlučujući po zahtjevu dopredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine Milana Dunovića za izdavanje privremene mjere kojom se traži obustava primjene Uredbe o vršenju ovlasti u gospodarskim društvima s učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine i to u dijelu Lista gospodarskih društava u kojima Vlada Federacije vrši ovlaštenja na temelju državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine točka I. podtočke 2. i 3. i točka II. podnaslov Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije podtočke 2. i 3., na temelju članka 44. Poslovnika Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj: 40/10), na sjednici bez javne rasprave održanoj 10.07.2015. godine, donio je
R J E Š E N J E
1. Odbija se zahtjev dopredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine Milana Dunovića za izdavanje privremene mjere kojom se traži obustava primjene Uredbe o vršenju ovlasti u gospodarskim društvima s učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine i to u dijelu Lista gospodarskih društava u kojima Vlada Federacije vrši ovlaštenja na temelju državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine točka I. podtočke 2. i 3. i točka II. podnaslov Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije podtočke 2. i 3., („Službene novine Federacije BiH“, broj: 44/15), do donošenja odluke Suda o utvrđivanju ustavnosti.
2. Rješenje objaviti u „Službenim novinama Federacije BiH“.
O b r a z l o ž e n j e
Dopredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine Milan Dunović (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva) je dana 09.06.2015. godine podnio zahtjev za utvrđivanje ustavnosti Uredbe o vršenju ovlasti u gospodarskim društvima sa učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine i to u dijelu Lista gospodarskih društava u kojima Vlada Federacije vrši ovlaštenja na temelju državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine točka I. podtočke 2. i 3. i točka II. podnaslov Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije podtočke 2. i 3., (u daljnjem tekstu: osporena Uredba) i zahtjev za izdavanje privremene mjere ( u daljnjem tekstu : zahtjev) s prijedlogom da se obustavi primjena naprijed navedenih točaka osporene Uredbe do donošenja konačne odluke Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud Federacije) o utvrđivanju ustavnosti.
Sukladno članku 39. stavak 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, br. 6/95 i 37/03), stranke u ovom postupku su: dopredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine kao podnositelj zahtjeva i, sa druge strane, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine kao donositelj osporene Uredbe (u daljnjem tekstu: Vlada).
Podnositelj zahtjeva predlaže donošenje privremene mjere kojom bi se obustavila primjena osporene Uredbe i to u dijelu pod naslovom “Lista gospodarskih društava” točke I. podtočki 2. i 3.,te točke II. pod naslovom “Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije” podtočke 2. i 3., do donošenja konačne odluke o meritumu.
Navedeno obrazlaže tvrdnjom da osporena Uredba povlači za sobom navode o neustavnosti, koji su detaljno obrazloženi u zahtjevu za utvrđivanje ustavnosti u kojem je, između ostalog, elaboriran odnos zakonodavne i izvršne vlasti , te relevantni zakoni iz oblasti na koje se ista odnosi.
U odnosu na zahtjev i potrebu donošenja privremene mjere ističe da je ovaj predmet veoma važan za ustavnopravni sustav, odnosno za zakonitost rada Vlade i pojedinih ministarstava, odnos Vlade i pojedinih ministarstava, a što se u ovom konkretnom slučaju reflektira i na rad elektroprivrednih društava koja su veoma bitna za Federaciju Bosne i Hercegovine. U tijeku su postupci provođenja javih natječaja i predlaganja kandidata u ova poduzeća, koja imaju potrebu da što prije dobiju svoje organe koji će u punom kapacitetu raditi na legitiman i legalan način. Svaka vrsta provedene procedure, koja nije sukladna sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i relevantnim zakonima, izazvaće poremećaj u upravljanju, osjećaj nesigurnosti, te gubitak vremena.
Nadalje ističe političku dimenziju ovog ustavnopravnog predmeta koja se odnosi na pitanja nadležnosti za upravljanje javnim poduzećima, a potpadaju pod resornu ingerenciju federalnog ministra energije, rudarstva i industrije. Ovo je izazvalo krizu unutar koalicijskih partnera u Federaciji Bosne i Hercegovine između SDA, HDZ i DF-a. Samim tim, što se prije riješi ovo pitanje, otvoriće se mogućnost razrješavanja političke krize unutar partnera, a što jeste javni interes svih građana u Federaciji Bosne i Hercegovine, ali i cijeloj državi. Smatra da bi provođenje osporene Uredbe apsolutno umanjilo šansu da se riješi politička kriza i da se umanje posljedice u slučaju da je ista u ovom dijelu neustavna.
Stoga smatraju da je odlučivanje o zahtjevu od općedruštvenog značaja.
Ustavni sud Federacije je aktom broj: U-18/15 od 11.06.2015. godine, zatražio istovremeno odgovor i na zahtjev za utvrđivanje ustavnosti i na zahtjev koji je predmet odlučivanja na ovoj sjednici. Premijer Vlade je podneskom broj: 01-11-416/15 od 25.06.2015. godine, dostavio jedinstveni odgovor .
U istom je potvrdio da je Vlada na 9. sjednici, održanoj 04.06.2015. godine, usvojila osporenu Uredbu. Osporenom Uredbom uređuje se vršenje ovlaštenja na temelju učešća državnog kapitala u gospodarskim društvima iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine, upravni nadzor, nadzor nad općim aktima i posebne odredbe o postupku u registrima. Osim osporavanja procesnih uvjeta za odlučivanje o zahtjevu za utvrđivanje ustavnosti, te odgovora na isti ukoliko Ustavni sud Federacije odluči da se upusti u meritum, dat je i odgovor na zahtjev i to u dijelu gdje se ukazuje, odnosno osporava neophodnost donošenja privremene mjere. Ističu da u tom pravcu tvrdnje podnositelja zahtjeva ne stoje. Navode da je Aleksandar Remetić, koji dolazi iz iste političke stranke kao i podnositelj zahtjeva, kao Dopremijer Federacije Bosne i Hercegovine i federalni ministar trgovine, Premijeru Federacije Bosne i Hercegovine, 12.06.2015. godine, dostavio akt pod brojem: 01-05-861/15, koji je i citiran, te da je na njegovu inicijativu održana 3. žurna sjednica Vlade, telefonskim putem, sa jednom točkom dnevnog reda: „1. Prijedlog odluke o davanju ovlaštenja opunomoćeniku za zastupanje Federacije Bosne i Hercegovine na Skupštini gospodarskog društva „Feroelektro“ d.d., Sarajevo, te da je Vlada jednoglasno donijela Odluku o davanju ovlaštenja opunomoćeniku za zastupanje Federacije Bosne i Hercegovine na Skupštini gospodarskog društva „Feroelektro“ d.d. Sarajevo, sukladno s Uredbom“. Iz toga proizilazi da su se okolnosti u svezi s ovim zahtjevom potpuno izmijenile.
Na temelju svega navedenog, donositelj osporene Uredbe smatra da se gubi smisao za usvajanje privremene mjere na način kako je to predloženo. Ne postoje formalno-pravni, niti društveno-politički razlozi za donošenje privremene mjere niti su ispunjene procesne pretpostavke za razmatranje navedenog zahtjeva za utvrđivanje ustavnosti. Za slučaj da Ustavni sud Federacije ipak odluči da isti razmatra, donositelj osporene Uredbe predlaže da se predmetni zahtjev odbije kao neutemeljen.
5. Relevantno pravo
Poslovnik Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine
(„Službene novine Federacije BiH“, broj: 40/10)
Članak 44.
Naredbe Suda
Sud može u tijeku postupka, izdavati naredbe o privremenoj mjeri, o načinu usuglašavanja usvojenog ili predloženog zakona ili drugog propisa sa Ustavom Federacije, o prijelaznim rješenjima o procesnim i drugim pitanjima.
Ustavni sud Federacije je razmotrio navode obje strane u ovom postupku, te je, bez prejudiciranja konačne odluke, uključivši i razmatranje procesnih pretpostavki u ovom predmetu, ustanovio da nisu ispunjeni uvjeti za donošenje privremene mjere.
Podnositelj zahtjeva, izuzev generalnih i uopćenih konstatacija o značaju ovog predmeta i posebno političkih posljedica u odnosima koalicionih partnera u vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, nije ničim konkretizirao nužnost donošenja privremene mjere, te koje su to eventualno neotklonjive štetne posljedice koje bi nastupile po Federaciju Bosne i Hercegovine ukoliko se ne bi udovoljilo njihovom zahtjevu za donošenje iste. Istovremeno, sam zahtjev je postavljen na način da iscrpljuje kompletan zahtjev za utvrđivanje ustavnosti.
Ustavni sud Federacije, u nedostatku konkretne i jasne argumentacije u tom pravcu, cijeni da ne postoje ustavnopravni razlozi za donošenje privremene mjere.
Ovo rješenje Ustavni sud Federacije donio je većinom glasova u sastavu: Domin Malbašić, predsjednik Suda, Vesna Budimir, Mirjana Čučković, mr. sc. Šahbaz Džihanović, Aleksandra Martinović, prof. dr. Edin Muminović i dr. sc. Kata Senjak, suci Suda.
Predsjednik
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Domin Malbašić, v. r.
Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
USTAVNI SUD
Federacije Bosne i Hercegovine
Broj: U-18/15
Sarajevo, 03.11.2015. godine
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu Potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, za utvrđivanje ustavnosti Uredbe o vršenju ovlasti u gospodarskim društvima sa učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine u dijelu koji se odnosi na točke I.2 i I.3. Liste, te točke II., podtočke 2. i 3. ispod naslova „Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije“, na temelju članka IV.C.3.10.(2) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, nakon provedene javne rasprave, na sjednici održanoj 03.11.2015. godine, donio je
P R E S U D U
O b r a z l o ž e nj e
1. Podnositelj zahtjeva i predmet zahtjeva
Potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva) je dana 09.06.2015. godine podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti točke I.2 i I.3. Liste, te točke II. podtočke 2. i 3. ispod naslova „Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije“ Uredbe o vršenju ovlasti u gospodarskim društvima sa učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine, (u daljnjem tekstu: osporena Uredba).
Uz zahtjev za ocjenu ustavnosti osporene Uredbe, od Ustavnog suda Federacije je zatraženo i izdavanje privremene mjere.
Uz zahtjev, u prilogu su dostavljeni: Osporena Uredba broj: V. broj: 646/1015, od 04.06.2015.; Elektronska verzija Dnevnog reda 09. sjednice, od 04.06.2015 godine; Mišljenje Ureda Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima Europske unije o Prijedlogu Uredbe o vršenju ovlasti u gospodarskim društvima sa učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 03-02/2-05-503/15, od 03.06.2015. godine.
2. Stranke u postupku
Sukladno s člankom 39. stavak 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“ br. 6/95 i 37/03), stranke u ovom postupku su: Potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine, kao ovlašteni podnositelj zahtjeva, i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada) kao donositelj osporene Uredbe.
3. Navodi zahtjeva podnositelja
Podnositelj zahtjeva navodi da je Vlada na 09. sjednici održanoj 04.06.2015. godine usvojila osporenu Uredbu kojom je riješeno pitanje vršenja ovlasti u poduzećima u kojima Federacija Bosne i Hercegovine učestvuje sa svojim kapitalom, upravni nadzor, nadzor nad općim aktima (članak 1). Člankom 2. Uredbe je regulirano da Vlada vrši ovlasti u gospodarskim društvima sa učešćem državnog kapitala izravno ili neizravno, preko federalnih organa uprave i federalnih upravnih organizacija. Kada je u pitanju izravno vršenje ovlasti (članak 3), Vlada učestvuje u radu skupština poduzeća, vrši izbor i nominiranje kandidata za imenovanja članova nadzornih odbora i njihovo prijevremeno razrješenje. U članku 4. su navedene indirektne aktivnosti Vlade. Članak 5. upućuje na Listu gospodarskih društava u kojima Vlada vrši ovlasti, a koja je sastavni dio osporene Uredbe. Točkom I. Liste gospodarskih društava u kojima Vlada vrši ovlasti na osnovu državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Lista) navedena su sva gospodarska društva u smislu direktnog vršenja vlasti, dok su u točki II. navedena gospodarska društva u kojima Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije vrši za Vladu ostale poslove (posredne aktivnosti Vlade). Također, člankom 6. et sequ, osporene Uredbe, razrađene su direktne aktivnosti Vlade, dok je člankom 18. Uredbe propisano da će Agencija za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine, u registrima gospodarskih društava, uknjižiti Federaciju Bosne i Hercegovine, kao vlasnika, a Vladu kao nositelja prava upravljanja, u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu. Konačno, člankom 23. osporene Uredbe propisano je da su gospodarska poduzeća dužna u svojim internim aktima (statutom) izvršiti promjene koje su osporenom Uredbom uvedene.
Obrazlažući neustavnost osporene Uredbe, podnositelj zahtjeva smatra da su istom derogirani određeni zakoni, čime je povrijeđen princip podjele vlasti između zakonodavne i izvršne vlasti, ali da su istovremeno derogirane i nadležnosti federalnog ministra da izvršava federalne zakone iz nadležnosti ministarstva kojim rukovodi, te da Uredba kao opći pravni akt mora biti sukladna sa zakonom. Također, navodi da je pitanje upravljanja javnim poduzećima regulirano različitim zakonima, te da svi ti zakoni ukazuju na dvije zakonske mogućnosti: Prva je da i Vlada i pojedina ministarstva mogu upravljati imovinom Federacije Bosne i Hercegovine, pa, samim tim, i javnim poduzećima, a da prema drugoj mogućnosti Vlada upravlja javnim poduzećima (lex generalis) ukoliko ne postoji poseban zakon koji predstavlja izuzetak (lex specialis). Članak 3. stavak 2. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, br.: 01/94, 08/95, 58/02, 19/03, 02/06 i 08/06), daje generalno pravo Vladi da upravlja imovinom Federacije Bosne i Hercegovine ako zakonom nije drugačije određeno. Isti slučaj je i sa Zakonom o javnim poduzećima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj: 8/05) i Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, br.: 12/03, 34/03 i 65/13). Članak 7. Zakona o javnim poduzećima u Federaciji Bosne i Hercegovine ukazuje na Zakon o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine, koji, opet u članku 2. stavak 1.6. propisuje samo mogućnosti da i Vlada i resorno ministarstvo budu tzv. „odgovorni javni službenik“, tj. oni koji upravljaju. Prema tome, ovi zakoni ne propisuju u kojim slučajevima ko upravlja kojim javnim poduzećem. Samim time, ako konkretan zakon propisuje ovlaštenja konkretnog ministra, onda se njegova nadležnost principijelno crpi iz blanketne norme članka 56. stavak 2. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj: 35/05), u svezi sa odredbama posebnog zakona koja se odnosi direktno na federalnog ministra. Navodi da je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine usvojio Zakon o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji je objavljen u „Službenim novinama Federacije BiH“ broj: 66/13“ (u daljnjem tekstu: Zakon o električnoj energiji), te da je člankom 116. stavak 9. istog Zakona, explicite propisano: „Ovlaštenja po osnovu državnog kapitala u postojećim elektroprivrednim društvima, i u društvima koja nastanu nakon prestrukturiranja elektroenergetskog sektora, vršit će Ministarstvo (Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije)“, i izvodi zaključak da, kada su u pitanju elektroprivredna društva, zakonodavac je jasno propisao ko vrši ovlaštenja u ovim poduzećima, te da samim time, kada su u pitanju toč. I.2. i I.3. Liste, te točka II., podtočke 2. i 3. ispod naslova „Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije“ osporene Uredbe, da se radi o nezakonitosti, jer su suprotne citiranom članku 116. stavak 9. Zakona o električnoj energiji kao normativno, hijerarhijski višoj pravnoj normi. Osim toga, navedeni propisi osporene Uredbe i Zakona o električnoj energiji imaju za daljnju posljedicu derogiranje ustavne nadležnosti resornog Federalnog ministra energije, rudarstva i industrije, koje u pogledu rukovođenja ministarstvom ima po zakonu, što također upućuje na zaključak da osporena Uredba nije sukladna s člankom IV.B.7. stavak 1.e) (I) i (III) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
Podnositelj zahtjeva dalje navodi da se kod donošenja osporene Uredbe Vlada pozvala na članak 19. stavak 1. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, prema kojem Vlada može donijeti uredbu kao opći akt, ali o pitanjima iz svoje nadležnosti, ali ne i o pitanjima koja su u nadležnosti zakonodavne vlasti i koja su već uređena zakonom prema kojem upravljanje elektroprivrednim društvima ne spada u nadležnost Vlade, već je u nadležnosti resornog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, odnosno jer je tako odlučeno aktom koji je u nadležnosti zakonodavnoga, a ne izvršnoga tijela vlasti.
Na temelju svega navedenog, podnositelj zahtjeva traži da Ustavni sud Federacije, u smislu članka 29. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, donese presudu kojom se usvaja Zahtjev za ocjenu ustavnosti Potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, te da se utvrđuje da su točke I.2. i I.3. Liste, te točka II., podtočke 2. i 3. ispod naslova „Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije“ osporene Uredbe suprotne odredbama članka IV.B.7.stavak 1.e) (I) i (III) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine“.
4. Navodi odgovora protivne strane
U odgovoru na navode podnositelja zahtjeva, protivna strana ističe prigovor preuranjenosti, jer je zahtjev za ocjenu ustavnosti podnesen Ustavnom sudu Federacije i prije nego što je osporena Uredba objavljena u „Službenim novinama Federacije BiH“, odnosno prije nego što je stupila na snagu, pri čemu se poziva na članak IV.A.7.20.(1) d) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojim je propisano stupanje na snagu zakona, kao i na članak 20. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, prema kojem se uredbe sa zakonskom snagom, uredbe i odluke objavljuju u „Službenim novinama Federacije BiH“, a ostali akti Vlade kako je to u njima navedeno. Navodi se da je Zahtjev za ocjenu ustavnosti podnesen dana 08.06.2015. godine, a osporena Uredba je stupila na snagu 11.06.2015. godine, s obzirom da je objavljena u „Službenim novinama Federacije BiH“, broj: 44/15 od 10.06.2015. godine, iz kojih činjenica jasno proizilazi da osporena Uredba nije bila na snazi u vrijeme podnošenja Zahtjeva za ocjenu njene ustavnosti, što je razlog da Ustavni sud Federacije, suglasno članku 26. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije i članku 41. Poslovnika Ustavnog suda Federacije, donese rješenje o odbacivanju zahtjeva za ocjenu ustavnosti osporene Uredbe.
Kao donositelj osporene Uredbe, Vlada smatra da je za pravnu ocjenu njene suglasnosti s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine od suštinske važnosti odgovoriti na pitanje da li je Zakon o električnoj energiji lex specialis za upravljanje elektroprivrednim društvima, te da s tim u vezi smatra da Zakon o električnoj energiji nije lex specialis u materiji upravljanja elektroprivrednim društvima. Ovo iz razloga jer je zakonski osnov za donošenje osporene Uredbe, članak 31. Zakona o privatizaciji poduzeća („Službene novine Federacije BiH, br.:27/97, 8/99, 32/00, 45/00, 54/00, 61/01, 27/02, 33/02, 28/04, 44/04, 42/06 i 4/09), prema kojem: „Neprivatiziranim kapitalom i imovinom poduzeća po izvršenju programa privatizacije i početnog bilanca stanja upravlja i raspolaže vlada nadležna za upravljanje državnim kapitalom u tom poduzeću. Upise u registrima društava neprivatiziranih dionica ili udjela u državnom vlasništvu, izvršene u korist bilo kojeg drugog državnog organa ili organizacije, nadležna institucija koja vodi registar društva će po službenoj dužnosti brisati i izvršiti upis prema odredbi stavka 1. ovog članka.“
Dalje se navodi da su elektroprivredna društva prošla program privatizacije, kao i da je izvršen i početni bilanc, što i podnositelj zahtjeva za ocjenu ustavnosti ne osporava, te da iz navedenog članka nedvojbeno proizilazi da je Vlada bila ovlaštena za donošenje osporene Uredbe, a ono što je još važnije, ona je ovlaštena da vrši upravljačka prava u poduzećima sa državnim kapitalom, jer prava dioničara uključuju i upravljanje kao i pravo vlasništva, te sukladno s tim i pravo na zaštitu prava vlasništva kao temeljnog prava. Naime, pravni osnov za donošenje osporene Uredbe je odredba članka 3. stavak 2. i članak 19. stavak 1. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine i članak 31. Zakona o privatizaciji poduzeća, što je potvrđeno i u Mišljenju Ureda Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima Europske unije. Smatra da Zakon o električnoj energiji, u konkretnom slučaju nije lex specialis elektroprivrednim društvima, već lex generali za elektroenergetski sektor, što se vidi i iz općih odredbi Zakona o električnoj energiji, prema kojem se ovim Zakonom uređuje funkcioniranje elektroenergetskog sektora, elektroprivredne djelatnosti, razvoj tržišta električne energije, reguliranje tržišta, opći uvjeti za isporuku električne energije, planiranje i razvoj, izgradnja, rekonstrukcija i održavanje elektroenergetskih objekata, nadzor nad provođenjem zakona i druga pitanja od značaja za obavljanje elektroprivredne djelatnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine (članak 1.Zakona), kao i iz njegovih ciljeva, sadržanih u članku 2. stavak 1, Zakona, prema kojem se ovim Zakonom kao pravnim okvirom stvaraju uvjeti za razvoj tržišta električne energije.
Ukazujući na ukupni sadržaj Zakona o električnoj energiji i njegov karakter generalnog zakona, donositelj osporene Uredbe smatra opravdanim utvrđivanje Liste koja je sastavni dio Uredbe, a kojom se propisuje praćenje rada, upravni nadzor, nadzor nad općim aktima, monitoring, kao i obveza podnošenje izvještaja Vladi o pitanjima koja su u nadležnosti Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, koje ovo ministarstvo obavlja sukladno s glavom XIX. Zakona o električnoj energiji, te da je evidentno da ne postoji normativni konflikt među navedenim propisima, iz kojih razloga se zaključuje da se zahtjev podnositelja temelji na potpuno pogrešnoj primjeni pravnih načela lex specialis derogat legi generali i lex posterior derogat legi priori, te da je za pravnu ocjenu ustavnosti osporene Uredbe bitno utvrditi u kojem propisu (zakonu) se nalazi sedes materiae o upravljanju privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala. Sukladno s pozitivnim pravnim propisima, zakoni su u tome jasni. Elektroprivredna poduzeća su javna poduzeća tipa dioničkih društava, a na koja se primjenjuje primarno Zakon o javnim poduzećima, kada se radi o materiji upravljanja. Navedeni Zakon (članak 51.) upućuje na supsidijarnu primjenu Zakona o gospodarskim društvima (skupština, nadzorni odbor, uprava). Nadalje, sve to potvrđuje i Zakon o električnoj energiji (članak 12. stavak 2) koji se odnosi i na ova dva elektroenergetska poduzeća. U Zakonu je izričito navedeno da elektroprivredne djelatnosti obavljaju elektroenergetski subjekti osnovani sukladno sa Zakonom o gospodarskim društvima („Službene novine Federacije BiH“, br.: 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08, 7/09 i 63/10), i registrirani za obavljanje barem jedne od navedenih djelatnosti iz stavka (1) ovog članka, uz uvjet da dobiju dozvolu za obavljanje djelatnosti od Regulatorne komisije. Kada je u pitanju specifična situacija javnih poduzeća u kojima postoji neprivatizirani kapital (izvršena djelimična privatizacija), upravljanje vrši Vlada prema izričitoj odredbi Zakona o privatizaciji poduzeća (članak 31.).
Navodeći da je člankom 3. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine dato pravo Vladi da upravlja imovinom Federacije Bosne i Hercegovine, osporenom Uredbom je na temelju upravljačkih prava precizirala oblast vršenja ovlasti po osnovu učešća državnog kapitala u gospodarskim društvima, precizirala njihov sadržaj i način vršenja tih ovlasti, te, kao sastavni dio te Uredbe, utvrdila i Listu gospodarskih društava u kojima Vlada vrši ovlasti na temelju državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine, čime se postiže i zaštita i ostvarivanje prava dioničara i ključnih funkcija vlasništva, pravo vlasništva nad dionicama, kao i druga temeljno vlasnička prava.
Kako osporena Uredba nije ni na koji način povrijedila Ustav ni zakone Federacije, niti je u suprotnosti sa odredbama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Vlada predlaže da Ustavni sud Federacije na temelju članka 26. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije i članka 41. Poslovnika Ustavnog suda Federacije, donese rješenje o odbacivanju zahtjeva, s obzirom da nisu ispunjene pretpostavke za odlučivanje o biti stvari, odnosno da osporena Uredba u vrijeme podnošenja Zahtjeva za utvrđivanje ustavnosti nije bila na snazi.
Međutim, u slučaju da Ustavni sud Federacije ipak odluči da razmotri zahtjev podnositelja, Vlada kao donositelj osporene Uredbe predlaže da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom će se utvrditi da osporena Uredba nije u suprotnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
Uz odgovor i dopunu odgovora na zahtjev, protivna strana je dostavila: Zapisnik sa 3. hitne sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine održane 17.06.2015.godine, telefonskim putem (ovjerena fotokopija); Pismo federalnog ministra trgovine, akt broj: 01-05-861/15 od 12.06.2015. godine, (original); Mišljenje Ureda Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima Europske Unije broj: 03-02/2-05-5-503/15 od 03.06.2015.godine, (ovjerena kopija), Informaciju Agencije za privatizaciju Federacije Bosne i Hercegovine koju je Vlada usvojila na 14.sjednici od 09.07.2015. godine, kao i Obavijest Registra vrijednosnih papira u Federaciji Bosne i Hercegovine koje je Vlada usvojila na istoj sjednici.
5. Privremena mjera
Podnositelj zahtjeva za ocjenu ustavnosti osporene Uredbe istovremeno je zatražio od Ustavnog suda Federacije i donošenje privremene mjere, iz razloga jer smatra da će se primjenom osporene Uredbe smanjiti šansa da se riješi politička kriza, kao i da će se umanjiti posljedice njene primjene u slučaju da se utvrdi da je Uredba u osporenom dijelu u nesuglasnosti s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
Protivna strana, Vlada, je u svezi sa zahtjevom za izdavanje privremene mjere, odgovorom Ustavnom sudu Federacije od 25.06.2015. godine izrazila stanovište da ne postoje razlozi da Ustavni sud Federacije donese privremenu mjeru, te je predložila da se zahtjev odbije.
Odlučujući o zahtjevu podnositelja za izdavanje privremene mjere, Ustavni sud Federacije je na sjednici bez javne rasprave, koja je održana 10.07.2015. godine, donio Rješenje broj: U-18/15, kojim je odbijen zahtjev podnositelja za izdavanje privremene mjere. Rješenje je dostavljeno stranama u postupku, a objavljeno je u „Službenim novinama Federacije BiH“ broj: 57/15 od 24.07.2015. godine.
6. Javna rasprava
Ustavni sud Federacije je sukladno sa člankom 25. Poslovnika Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“ broj: 40/10), dana 03.11.2015. godine održao javnu raspravu, kojoj su pristupili podnositelj zahtjeva lično i njegov punomoćnik, kao i punomoćnica protivne strane, Vlade.
Punomoćnik podnositelja zahtjeva je istaknuo da ovaj predmet u činjeničnom smislu nije sporan, te da su sva otvorena pitanja i razlozi iz kojih se traži ocjena ustavnosti osporene Uredbe dovoljno i argumentovano obrazložena u pisanom tekstu podnesenog zahtjeva za ocjenu ustavnosti. Smatra da Zakon o privatizaciji poduzeća, s jedne strane i Zakon o električnoj energiji, s druge strane, sasvim suprotno reguliraju tko će upravljati elektroprivrednim poduzećima. Oba zakona koriste izraze koji su nepomirljivi, a to znači korištenje ovlasti po osnovu državnoga kapitala u pogledu raspolaganja i upravljanja, što pokazuje i nedavno podnesena inicijativa protivne strane u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine da se stavi izvan pravne snage odredba članka 116. stavak 9. Zakona o električnoj energiji, odnosno da se postojeći Zakon u tom dijelu uskladi sa osporenom Uredbom, što sa pravne točke gledišta nije moguće, jer je pravna nauka u svim pravnim, civiliziranim državama, ne samo u Bosni i Hercegovini, dala odgovor kako izići iz ovakve situacije. Naglašeno je da je Zakon o električnoj energiji kao takav donesen kasnije, te da se zaista radi o lex specialis zakonu u odnosu na sve ostale zakone i da kao takav derogira one prethodne, te da se postojeće stanje može riješiti samo poštovanjem načela pravne države.
Punomoćnica protivne strane naglašava da u cijelosti ostaje kod odgovora Vlade na zahtjev za ocjenu ustavnosti osporene Uredbe, te da isti u cijelosti treba odbiti kao neosnovan.
Ističe da je Vlada prilikom donošenja osporene Uredbe, kao pravni osnov, koristila članak 3. stavak 2., članak 19. stavak 1. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine i članak 31. Zakona o privatizaciji poduzeća u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema kojima je nesporno pravo Vlade da upravlja imovinom Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno da prema članku 19. stavak 1. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, Vlada ima ovlast da provodi zakon, kao i da donosi uredbe kojima bliže uređuje njegovo provođenje, a da se osporenom Uredbom samo uređuje pitanje vršenja ovlasti po osnovu državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno, preciziraju se pitanja na koji način i kada Vlada svoje ovlasti vrši neposredno, a kada to isto čini putem federalnih ministarstava, uprava, odnosno, upravnih organizacija.
U cijelosti osporavajući navode podnositelja, naglašavajući da se osporenom Uredbom na jedinstven način uspostavlja pravni okvir za sva državna poduzeća bez obzira o kojoj se oblasti radi, punomoćnik protivne strane smatra da je Uredba sukladna sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, iz kojih razloga predlaže Ustavnom sudu Federacije da zahtjev podnositelja odbije u cijelosti.
7. Relevantno pravo
Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
Članak IV.C.3.10.(2) c)
c) na zahtjev Predsjednika Federacije, Potpredsjednika Federacije, Premijera ili zamjenika Premijera, utvrđuje je li predloženi ili usvojeni propis koji je donijelo neko tijelo federalne vlasti sukladan s ovim Ustavom;
Amandman XXXI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
a) Zakonodavnu vlast u Federaciji Bosne i Hercegovine vršit će Zastupnički dom i Dom naroda.
Ovim amandmanom mijenja se naslov pod A. u članku IV. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i iza istog dodaje se novi tekst.
Članak IV.A.7.20. (1) d)
(1) Uz ostale ovlasti predviđene ovim Ustavom Parlament Federacije je odgovoran za:
d) donošenje zakona o vršenju dužnosti u federalnoj vlasti, koji stupaju na snagu kako je u njima predviđeno, ali ne prije nego što su objavljeni u službenom glasilu Federacije.
Članak IV.B.3.9.
Vlada Federacije je ovlaštena da donosi uredbe sa zakonskom snagom u slučaju opasnosti za zemlju, kada Parlament Federacije nije u mogućnosti da to učini.
Članak IV.B.3.7 c) (1)
c ) Premijer je nadležan:
(1) Provođenje politike i izvršavanje zakona federalne vlasti, uključujući i osiguranje izvršavanja odluka sudova Federacije.
Članak IV. B. 7. 1. e (I) i (III)
Osim ako ovim ustavom nije drukčije utvrđeno:
(...).
e) svaki je ministar odgovoran da:
(I) provodi federalnu politiku i izvršava federalne zakone u okviru ovlasti svojega ministarstva ili kako mu odredi Premijer.
(II) (...).
(III) koordinira i nadzire, te upravlja radom svojega ministarstva.
Zakon o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine
(„Službene novine Federacije BiH“, br.: 01/94, 08/95, 58/02, 19/03, 02/06 i 08/06);
Članak 3. stavak 2.
(...).
Vlada Federacije upravlja imovinom u vlasništvu Federacije, ako zakonom nije drugačije određeno
Članak 19. stavak 1.
Uredbom se uređuju najvažnija pitanja iz nadležnosti Vlade Federacije, bliže uređuju odnosi za sprovođenje zakona, osnivaju stručne i druge službe Vlade i utvrđuju načela za unutarnju organizaciju federalnih organa uprave.
Zakon o javnim poduzećima u Federaciji Bosne i Hercegovine
(„Službene novine Federacije BiH“, broj: 08/05)
Članak 7.
Prilikom imenovanja članova nadzornoga odbora primjenjivat će se odredbe Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj: 34/03 i 65/13) i odredbe Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 13/02).
Članak 51.
(1) Na pitanja koja nisu obuhvaćena ovim Zakonom primjenjuje se Zakon o gospodarskim društvima ("Službene novine Federacije BiH", br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02 i 29/03).
(2) U slučaju sukoba pojedinih odredaba ovoga Zakona i Zakona o gospodarskim društvima, te njegovih izmjena, primjenjivat će se odredbe ovoga Zakona.
(3) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje primjena Zakona o javnim poduzećima ("Službeni list RBiH", br. 4/92, 21/92 i 13/94).
Zakon o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine
("Službene novine Federacije BiH", br.: 34/03 i 65/13);
Članak 2. stavak1.6.
Pojmovi
U smislu ovoga zakona, pojmovi u ovom članku imaju sljedeće značenje:
"Odgovorni javni službenik" je ministar ili druga osoba ili organ u čijoj je nadležnosti regulirani organ i koji prema odredbama ovoga zakona ima konačnu odgovornost osigurati da postupak izbora na koji se primjenjuje ovaj zakon bude proveden sukladno s principima iz članka 3. ovoga zakona i postupcima utvrđenim ovim zakonom.
Zakon o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine
("Službene novine Federacije BiH", broj: 35/05)
Članak 56. stavak 2.
(...).
Ministar predstavlja i zastupa ministarstvo, organizira i osigurava zakonito i učinkovito obavljanje svih poslova iz nadležnosti ministarstva, donosi podzakonske propise i druge opće i pojedinačne akte za koje je zakonom ovlašten i poduzima druge mjere za vršenje poslova iz nadležnosti ministarstva, te odlučuje, sukladno zakonu, o pravima, obvezama i odgovornostima državnih službenika i namještenika iz radnog odnosa i vrši druge poslove za koje je zakonom i drugim propisima ovlašten.
Zakon o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine
("Službene novine Federacije BiH", br.: 66/13 i 94/15)
Članak 116. stavak 9.
(...).
Ovlaštenja po osnovu državnog kapitala u postojećim elektroprivrednim društvima, i u društvima koja nastanu nakon prestrukturiranja elektroenergetskog sektora, vršit će Ministarstvo.
(...).
Zakon o privatizaciji poduzeća
("Službene novine Federacije BiH", br. 27/97, 08/99, 32/00, 45/00, 54/00, 61/01, 27/02, 33/02, 28/04, 44/04, 42/06 i 04/09);
Članak 31.
Neprivatiziranim kapitalom i imovinom poduzeća po provedbi programa privatizacije i početne bilance stanja upravlja i raspolaže vlada nadležna za upravljanje državnim kapitalom u tom poduzeću.
Upise u registrima društava neprivatiziranih dionica ili udjela u državnom vlasništvu, obavljane u korist bilo kojeg drugog državnog tijela ili organizacije, nadležna institucija koja vodi registar društava po službenoj će dužnosti brisati i obaviti upis po odredbi stavka 1. ovoga članka.
Uredba o vršenju ovlasti u gospodarskim društvima sa učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine
(„Službene novine Federacije BiH“, broj: 44/15)
Članak 1.
Ovom uredbom uređuje se vršenje ovlasti na osnovu učešća državnog kapitala u gospodarskim društvima iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), upravni nadzor, nadzor nad općim aktima i posebne odredbe o postupku u registrima.
Članak 2.
U gospodarskim društvima sa učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije, ovlasti na osnovu državnog kapitala vrši Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije), neposredno ili putem federalnih organa uprave (federalnih ministarstava i federalnih uprava) i federalnih upravnih organizacija.
Članak 3.
U gospodarskim društvima sa učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije, Vlada Federacije neposredno vrši slijedeće ovlasti:
1) učešće u radu i odlučivanju skupštine;
2) izbor i nominiranje kandidata za imenovanje članova nadzornih odbora i razrješenje dužnosti članova nadzornih odbora prije isteka mandata;
3) davanje suglasnosti za imenovanje članova uprava i razrješenje dužnosti članova uprava prije isteka mandata.
(...)
Članak 5.
(1) Vlada Federacije utvrđuje listu gospodarskih društava u kojima vrši ovlasti na osnovu učešća državnog kapitala iz nadležnosti Federacije (u daljnjem tekstu: Lista).
(2) Listom se zadužuju federalni organi uprave i federalne upravne organizacije za praćenje rada, vršenje nadzora i podnošenje izvještaja Vladi Federacije za svako gospodarsko društvo sa učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije.
(3)Lista je sastavni dio ove uredbe.
L i s t a gospodarskih društava u kojima Vlada Federacije vrši ovlasti na temelju državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine
I.
Vlada Federacije vrši neposredne ovlasti (učešće u radu i odlučivanju skupštine, izbor i nominiranje kandidata za imenovanje članova nadzornih odbora i njihovo razrješenje prije isteka mandata i davanje suglasnosti za imenovanje članova uprave i razrješenje dužnosti članova uprave prije isteka mandata gospodarskih društava sa većinskim učešćem državnog kapitala) u sljedećim gospodarskim društvima:
(...).
2. JP Elektroprivreda BiH d.d. - Sarajevo,
3. JP "Elektroprivreda HZ HB" d.d. Mostar,
(...).
II.
Praćenje rada, upravni nadzor, nadzor nad općim aktima, monitoring i podnošenje izvještaja Vladi Federacije nad gospodarskim društvima iz točke I. ove Liste vrše federalna ministarstva kako slijedi:
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije
(...).
2. JP Elektroprivreda BiH d.d. - Sarajevo,
3. JP "Elektroprivreda HZ HB" d.d. Mostar,
(...)
8. Činjenično stanje i stav Suda
U rješavanju ovog ustavnosudskog predmeta Ustavni sud Federacije je pošao od činjeničnog stanja, prema kojem je utvrđeno da je Vlada, pozivajući se na članak 3. stavak (2) i članak 19.stavak (1) Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, te članak 31. Zakona o privatizaciji poduzeća, na sjednici održanoj 04.06.2015.godine, donijela osporenu Uredbu.
Predmetnom Uredbom se uređuje vršenje ovlasti na temelju učešća državnog kapitala u gospodarskim društvima iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), upravni nadzor, nadzor nad općim aktima i posebne odredbe o postupku u registrima (članak 1. Uredbe).
Osporenom Uredbom se također propisuje da u gospodarskim društvima sa učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije, ovlasti na temelju učešća državnog kapitala vrši Vlada, neposredno ili putem federalnih organa uprave (federalnih ministarstava i federalnih uprava) i federalnih upravnih organizacija (članak 2. Uredbe), odnosno da Vlada neposredno vrši slijedeće ovlasti: učešće u radu i odlučivanju skupštine gospodarskog društva; izbor i nominiranje kandidata za imenovanje nadzornih odbora i razrješenje dužnosti prije isteka mandata članova nadzornih odbora; davanje suglasnosti za imenovanje članova uprava i razrješenje dužnosti članova uprava prije isteka mandata (članak 3.Uredbe), te da ovlasti koje u gospodarskim društvima sa učešćem državnog kapitala u nadležnosti Federacije Vlada vrši putem federalnih organa uprave i federalnih upravnih organizacija.
Sastavni dio Uredbe je i Lista gospodarskih društava od broja 1. do broja 53. Liste, u kojima Vlada vrši neposredne ovlasti na temelju državnog kapitala iz nadležnosti Federacije, kao i popis federalnih ministarstava koja vrše praćenja rada, upravni nadzor, nadzor nad općim aktima, monitoring i podnošenje izviješća Vladi Federacije nad gospodarskim društvima iz točke I. ove Liste.
Ustavni sud Federacije je, odlučujući o zahtjevu podnositelja, pošao od odredaba Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojima je regulirano pitanje strukture federalne vlasti i podjele nadležnosti između zakonodavne i izvršne vlasti Federacije.Tako je prema članku IV.A. a) Ustava propisano da će zakonodavnu vlast u Federaciji vršiti Predstavnički dom i Dom naroda, a prema IV.A.7.20. (1) d), nadležnost Parlamenta Federacije između ostalog, obuhvata i donošenje zakona o vršenju funkcija federalne vlasti, koji stupaju na snagu kako je njima utvrđeno, ali ne ranije nego što budu objavljeni u službenom glasilu Federacije.
S druge strane, člankom IV.B.2.9.Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da je Vlada Federacije ovlaštena donositi uredbe sa zakonskom snagom u slučaju opasnosti po zemlju kada Parlament Federacije nije u mogućnosti to učiniti (...). Po isteku roka važenje uredbe se ne može produžavati, uredba se ne može ponovno donositi, niti djelomično mijenjati bez odluke Parlamenta Federacije i njegove suglasnosti.
Također, prema članku IV.B.3.7.c) (1) Ustava premijer je nadležan, između ostalog, za provođenje politike i izvršavanje zakona federalne vlasti, uključujući i osiguranje izvršavanja odluka sudova Federacije.
Polazeći od navedenih odredaba Ustava Federacije Bosne i Hercegovine o podjeli nadležnosti između zakonodavne i izvršne vlasti Federacije Bosne i Hercegovine, nesumnjivo se zaključuje da je u nadležnosti Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine donošenje zakona o vršenju funkcija federalne vlasti, a da je Vlada Federacije kao dio izvršne vlasti Federacije ovlaštena donositi uredbe sa zakonskom snagom samo u slučaju opasnosti po zemlju kada Parlament Federacije nije u mogućnosti to učiniti.
U konkretnom slučaju, Vlada Federacije je osporenu Uredbu donijela na temelju članka 3. stavak (2) i članka 19. stavak (1) Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, kao i na temelju članka 31. Zakona o privatizaciji poduzeća, kojom se uređuju pitanja vršenja ovlasti na temelju učešća državnog kapitala u gospodarskim društvima iz nadležnosti Federacije, upravni nadzor, nadzor nad općim aktima i posebne odredbe o postupku u registrima.
Međutim, prema članku 1. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, Vlada Federacije je izvršni organ vlasti Federacije, koja vrši izvršnu vlast Federacije, ako određene izvršne kompetencije nisu Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine predviđene za Predsjednika, odnosno Potpredsjednika Federacije, a u ostvarivanju svojih ovlasti utvrđenih Ustavom Federacije Bosne I Hercegovine, donosi uredbe sa zakonskom snagom sukladno s Ustavom Federacije, kao i uredbe, odluke, rješenja i zaključke. Prema članku 19. istog Zakona, uredbom se utvrđuju najvažnija pitanja iz nadležnosti Vlade Federacije, bliže uređuju odnosi za sprovođenje zakona, osnivaju stručne i druge službe Vlade i utvrđuju načela za unutrašnju organizaciju federalnih organa državne uprave.
U pogledu ovlasti Vlade da upravlja imovinom u vlasništvu Federacije, Ustavni sud Federacije polazi od propisa članka 3. stavak 2. Zakona o Vladi Federacije, prema kojem Vlada Federacije upravlja imovinom u vlasništvu Federacije, ako zakonom nije drugačije određeno.
Međutim, Zakonom o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine, kojim se uređuje funkcioniranje elektroenergetskog sektora, elektroprivredne djelatnosti, razvoj tržišta električne energije, reguliranje tržišta, opći uvjeti za isporuku električne energije, planiranje i razvoj, izgradnja, rekonstrukcija i održavanje elektroenergetskih objekata, nadzor nad provođenjem zakona i druga pitanja od značaja za obavljanje elektroprivredne djelatnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji je prema stanovištu Ustavnog suda Federacije, u pogledu vršenja ovlasti u gospodarskim društvima sa učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine, posebni, lex specialis zakon u odnosu na Zakon o privatizaciji poduzeća u Federaciji Bosne i Hercegovine, izričito je člankom 116. točka 9. propisano da će ovlasti po osnovu državnog kapitala u postojećim elektroprivrednim društvima i društvima koja nastanu nakon prestrukturiranja elektroenergetskog sektora, vršiti Ministarstvo, dakle, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, čija nadležnost je propisana posebnim zakonom, Zakonom o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave, i u čijoj nadležnosti je, prema članku 9. ovog Zakona, obavljanje upravnih i drugih stručnih poslova utvrđenih zakonom, koji se odnose na ostvarivanje nadležnosti Federacije u oblastima energije, rudarstva, geoloških istraživanja i industrije, praćenje privređivanja i ekonomskog položaja privrednih subjekata i koordinacija i implementacija projekata od značaja za Federaciju u oblastima za koje je nadležno; (...). Dakle, posebnim zakonom drugačije je određeno, odnosno, posebnim Zakonom o električnoj energiji nije određeno da Vlada upravlja imovinom u vlasništvu Federacije po osnovu državnog kapitala u postojećim elektroprivrednim društvima i društvima koja nastanu nakon prestrukturiranja elektroenergetskog sektora, nego je takva nadležnost dodijeljena resornom federalnom ministarstvu rudarstva i industrije.
Osim toga, prema članku 19. stavak 1. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, Vlada je, prema stanovištu Ustavnog suda Federacije, ovlaštena za donošenje uredbi kojima se uređuju najvažnija pitanja iz nadležnosti Vlade ili bliže uređuju odnosi za sprovođenje zakona, samo pod uvjetom da je na donošenje takvih uredbi kao podzakonskih akata ovlaštena posebnim zakonima i da time ne derogira zakonodavne nadležnosti Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine
Iz navedenog se zaključuje da je pitanje vršenja ovlasti u gospodarskim društvima sa učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije, u nadležnosti Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine kao zakonodavne vlasti Federacije, da je pitanje ovlasti po osnovu državnog kapitala u postojećim elektroprivrednim društvima i društvima koja nastanu nakon prestrukturiranja elektroenergetskog sektora, kao zakonska materija, uređeno posebnim Zakonom o električnoj energiji, te da s toga Vlada nije bila ovlaštena da, pozivajući se na članak 3. stavak 2. i na članak 19. stavak 1. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, u svezi sa člankom 31. Zakona o privatizaciji poduzeća u Federaciji Bosne i Hercegovine, donosi osporenu Uredbu kojom se, kao materija koja je u nadležnosti zakonodavne vlasti, uređuju pitanja vršenja ovlasti u gospodarskim društvima sa učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije.
Polazeći od navedenog, Ustavni sud Federacije je stanovišta da osporena Uredba u cjelini nije sukladna s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, člankom IV.A.7.20. (1) d) Ustava, jer se istom uređuju pitanja koja su u nadležnosti Parlamenta kao zakonodavne vlasti Federacije, iz kojih razloga nije bilo potrebno posebno razmatrati pitanja sadržana u zahtjevu podnositelja, a koja se odnose i na ocjenu ustavnosti unutarnjeg sadržaja osporene Uredbe.
Ovu presudu Ustavni sud Federacije je donio većinom glasova, u sastavu: Domin Malbašić, Predsjednik Suda, Sead Bahtijarević, Vesna Budimir, Mirjana Čučković, dr.sci.iur. Šahbaz Džihanović, Aleksandra Martinović, prof. dr. Edin Muminović i dr. sci. Kata Senjak, suci Suda.
Predsjednik
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Domin Malbašić, v. r.