Bosna i Hercegovina
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
USTAVNI SUD
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
VIJEĆE ZA ZAŠTITU VITALNIH INTERESA
Broj: U-32/17
Sarajevo, 13.07.2017. godine
Vijeće za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu Kluba zastupnika Srba u Skupštini Unsko-sanskog kantona za utvrđivanje povrede vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnog srpskog naroda u svezi s Odlukom o imenovanju privremenog Upravnog odbora Univerziteta u Bihaću i Odlukom o izboru predsjedatelja, zamjenika predsjedatelja i članova radnih tijela Skupštine Unsko-sanskog kantona sa 31. sjednice Skupštine Unsko-sanskog kantona održane 19.05.2017. godine, na temelju Amandmana XXXVII, XXXVIII i LXXX na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, nakon javne rasprave, na sjednici održanoj 13.07.2017. godine, donijelo je
P R E S U D U
Odlukom o imenovanju privremenog Upravnog odbora Univerziteta u Bihaću i Odlukom o izboru predsjedatelja, zamjenika predsjedatelja i članova radnih tijela Skupštine Unsko-sanskog kantona sa 31. sjednice Skupštine Unsko-sanskog kantona, održane 19.05.2017. godine, povrjeđuje se vitalni nacionalni interes konstitutivnog srpskog naroda.
Presudu objaviti u „Službenim novinama Federacije BiH“ i službenim glasilima kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine.
O b r a z l o ž e nj e
Zamjenik predsjedavajućeg Skupštine Unsko-sanskog kantona Mladen Lonić je u ime Kluba zastupnika Srba u Skupštini Unsko-sanskog kantona (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva), podneskom broj: 01-1/49-6-352-1/17 od 24.05.2017. godine, koji je zaprimljen u Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine, Vijeću za zaštitu vitalnih interesa (u daljnjem tekstu: Vijeće) dana 29.05.2017. godine, podnio zahtjev za utvrđivanje postojanja vitalnog nacionalnog interesa srpskog konstitutivnog naroda, (u daljnjem tekstu: zahtjev), u svezi sa Odlukom o imenovanju privremenog Upravnog odbora Univerziteta u Bihaću i Odlukom o izboru predsjedatelj, zamjenika predsjedatelja i članova radnih tijela Skupštine Unsko-sanskog kantona, (u daljnjem tekstu: osporene odluke).
Stranke u ovom postupku su, sukladno s člankom 9. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, br.: 6/95 i 37/03) Klub zastupnika Bošnjaka, Klub zastupnika Hrvata i Klub zastupnika Srba u Skupštini Unsko-sanskog kantona.
U zahtjevu je navedeno da je Skupština Unsko-sanskog kantona na 31. sjednici održanoj dana 19.05.2017. godine, u okviru točke dnevnog reda 3) Izbor i imenovanja raspravljala o osporenim odlukama. U tijeku rasprave, predsjednik Kluba zastupnika Srba u Skupštini Unsko-sanskog kantona je sukladno s odredbama čl. 14., 15. i 16. Poglavlje V. Odjeljak A. Ustava Unsko-sanskog kantona (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“, br.: 1/04 i 11/04), najavio i upoznao nazočne da je došlo do povrede vitalnog nacionalnog interesa srpskog naroda, jer u predloženim osporenim odlukama nisu zastupljeni pripadnici tog naroda. Podnositelj zahtjeva smatra da je usvajanjem osporenih odluka od strane Skupštine Unsko-sanskog kantona došlo do kršenja Ustava Unsko-sanskog kantona na način da je povrijeđeno pravo Kluba zastupnika Srba da budu birani i da biraju predstavnike konstitutivnih naroda u gore spomenuta tijela. Pored navedenog, podnositelj zahtjeva naglašava, da je predsjedatelj Skupštine Unsko-sanskog kantona, u okvirima navedene točke dnevnog reda, povrijedio Ustav Unsko-sanskog kantona, iz razloga što nije dozvolio, pored inzistiranja predsjednika Kluba zastupnika Srba, da se raspravlja po klubovima naroda, što je u suprotnosti s člankom V. 14. alineja 4. i člankom 16. stavak (1) Ustava Unsko-sanskog kantona-Prečišćen tekst, kao i čl. 56. i 60. Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona („Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“, broj: 09/17), ( u daljnjem tekstu: Poslovnik).
Vijeće je aktom broj: U-32/17 od 31.05.2017. godine, zatražilo od Skupštine Unsko-sanskog kantona, predsjedatelja Skupštine i zamjenika predsjedatelja koji je podnio zahtjev, dopunu, odnosno da u roku od tri dana dostave kompletan stenogram sa 31. redovite sjednice Skupštine Unsko-sanskog kantona i da odgovore na pitanje da li se na istoj sjednici za osporene odluke glasovalo po klubovima konstitutivnih naroda sukladno sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, te, ukoliko nije, da navedu razloge za isto.
Predsjedatelj Skupštine Unsko-sanskog kantona je dostavio podnesak broj: 01/1-49-6-352-3/17 od 02.06.2017. godine, u kojem je navedeno da “predsjedatelj Skupštine Unsko-sanskog kantona zajedno sa svojim zamjenikom, kao i predsjednikom Kluba zastupnika Bošnjaka u Skupštini Unsko-sanskog kantona su usuglasili i smatraju da nije došlo, predlaganjem osporenih odluka, do povrede vitalnih nacionalnih interesa. Zamjenik predsjedatelja iz reda zastupnika Hrvata, kao i predsjednik Kluba zastupnika Bošnjaka su smatrali da se ne treba glasovati po klubovima naroda te je izvršeno glasovanje po odredbama Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona“. U prilogu je dostavljen stenogram sa 31. redovite sjednice Skupštine Unsko-sanskog kantona od 19.05.2017. godine.
Zamjenik predsjedatelja Skupštine Unsko-sanskog kantona Mladen Lonić je također dostavio odgovor na isto pitanje, odnosno dopunu zahtjeva u kojem je navedeno da „na sjednici nije obavljeno glasovanje po klubovima konstitutivnih naroda u Skupštini Unsko-sanskog kantona, kako to propisuju odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine u odnosu na osporene odluke jer predsjedatelj Skupštine Unsko-sanskog kantona nije dopustio glasovanje po klubovima konstitutivnih naroda, unatoč izričitom zahtjevu predsjednika Kluba zastupnika Srba da se izvrši glasovanje po načelu zaštite vitalnog nacionalnog interesa. “Predsjednik Kluba zastupnika Srba u Skupštini Unsko-sanskog kantona ističući zahtjev za glasovanjem po načelu zaštite vitalnog nacionalnog interesa, pozvao na odredbe Ustava Unsko-sanskog kantona i Poslovnika, koje precizno propisuju način glasovanja kada je jedan od klubova konstitutivnih naroda proglasio da se radi o pitanju koje spada u listu vitalnih interesa, što je u ovome slučaju i učinio Klub zastupnika Srba. Predsjedatelj Skupštine Unsko-sanskog kantona ignorirao je taj zahtjev i odobrio samo glasovanje prostom većinom, a ne po klubovima naroda uz opasku kako „nema potrebe za glasovanjem po klubovima naroda“.
Predsjedatelj Skupštine Unsko-sanskog kantona i zamjenik predsjedatelja Skupštine Unsko-sanskog kantona Mirvet Beganović su Vijeću dana 31.05.2017. godine, samoinicijativno dostavili Izjašnjenje na tvrdnje podnositelja zahtjeva. U tom podnesku, koji praktično ima formu odgovora na navode zahtjeva, navedeno je da Predsjedatelj Skupštine Unsko-sanskog kantona i Mirvet Beganović, zamjenik predsjedatelja Skupštine Unsko-sanskog kantona, smatraju da usvajanjem osporenih odluka nije došlo do kršenja odredaba Ustava Unsko-sanskog kantona i Poslovnika. Istakli su da je Predsjedatelj Skupštine Unsko-sanskog kantona koji ujedno i predsjedava Kolegijem Skupštine Unsko-sanskog kantona, (u daljnjem tekstu: Kolegij), kao i Povjerenstvom za izbor i imenovanja i financijsko-administrativna pitanja Skupštine Unsko-sanskog kantona (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo), usvajanjem Poslovnika, zbog nesmetanog rada i funkcioniranja zakonodavnog organa, predložio članovima Povjerenstva da putem predsjednika Klubova političkih stranaka dostave prijedloge članova za skupštinska radna tijela. Obzirom da taj prijedlog nije prihvaćen od strane člana Povjerenstva (Željko Mirković), članovi Povjerenstva su se odredili da će sa istim biti upoznat i Kolegij na način da predsjednici klubova zastupnika dostave svoje prijedloge Povjerenstvu. Dana 08.05.2017. godine, na sjednici Kolegija je dogovoreno, a upravo na sugestiju predsjednika Kluba zastupnika Srba, te je upućen dopis predsjednicima klubova zastupnika kojim se traži da dostave svoje prijedloge za članove skupštinskih radnih tijela. Prijedloge su dostavili klubovi zastupnika: Stranke demokratske akcije, Demokratske fronte, Stranke za bolju budućnost, Laburističke stranke i Stranke demokratske aktivnosti. Prijedlog jedino nije dostavio upravo Klub Socijaldemokratske partije u čijem sastavu djeluje i radi predsjednik Kluba zastupnika Srba Željko Mirković. Predsjednici Klubova zastupnika SDA, DF, SBB i Laburističke stranke predložili su i uputili u daljnju proceduru usuglašen prijedlog Odluke o izboru predsjedavajućeg, zamjenika predsjedatelja i članova radnih tijela. Shodno članku 23. stavak (1) Poslovnika nesporno je da se radna tijela formiraju po stranačkom, a ne po nacionalnom sastavu. Također, smatraju da je suvišno bilo kakvo glasovanje i polemiziranje o proceduri izbora članova u radna tijela ako se ima u vidu da je procedura izbora radnih tijela propisana člankom 21. stavak 3. Poslovnika. Prema tome, vitalni interes Kluba zastupnika Srba nije povrijeđen iz razloga što je aktom Kolegija Skupštine Unsko-sanskog kantona broj: 02/4-49-1-307-1/17 od 09.05.2017. godine zatraženo od Kluba zastupnika SDP u kojem se nalaze Željko Mirković i Mladen Lonić da dostave svoje prijedloge za radna tijela, ali su isti svojim indolentnim stavom, odnosno nedostavljanjem prijedloga ispred tog kluba „inscenirali“ situaciju da je povrijeđen vitalni nacionalni interes. Također istaknuto je da zastupnik ne mora biti član niti jednog radnog tijela, kao i činjenicu da zaključci radnih tijela ne proizvode pravna dejstva. Zastupljenost u skupštinskim radnim tijelima nije obligacijski odnos. Također, Klub zastupnika Srba nije dostavio, kako pismeno, tako ni usmeno, prijedlog kandidata bilo bošnjačke, hrvatske ili srpske nacionalnosti. Klubovi zastupnika nisu umjesto pripadnika srpskog naroda delegirali pripadnike bošnjačkog ili hrvatskog naroda. To po njihovom mišljenju znači da je u potpunosti ispoštovana procedura za donošenje Odluke o izboru predsjedatelja, zamjenika predsjedatelja i članova radnih tijela Skupštine Unsko-sanskog kantona, kako je to i propisano člankom 23. Poslovnika.
Kada je u pitanju zahtjev za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa Kluba zastupnika Srba, prilikom predlaganja i donošenja Odluke o imenovanju privremenog Upravnog odbora Univerziteta u Bihaću, (u daljnjem tekstu: privremeni Upravni odbor), smatraju da je bitno naglasiti da se radi o privremenom tijelu. Skupština Unsko-sanskog kantona na 29. redovitoj sjednici održanoj 10.04.2017. godine po prijedlogu Vlade tog kantona, nije prihvatila prijedlog Odluke o imenovanju Upravnog odbora Univerziteta u Bihaću. Klub zastupnika Srba također nije dostavio prijedlog za člana privremenog Upravnog odbora i jednostavno nisu željeli učestvovati u procesu donošenja odluka. Tijekom cijele rasprave su tvrdili da je došlo do povrede vitalnog nacionalnog interesa srpskog naroda. Smatraju da Skupština Unsko-sanskog kantona nije povrijedila proceduru prilikom predlaganja kandidata za privremeni Upravni odbor, već naprotiv, kao osnivač visokoškolske ustanove, odgovorno djeluje. Slijedom toga, smatraju da je zbog svih obveza kako tekuće tako i priprema naredne akademske godine neophodno da egzistira upravljačka struktura. Na kraju, mišljenja su da na 31. redovitoj sjednici Skupštine Unsko-sanskog kantona održanoj dana 19.05.2017. godine, nije došlo do kršenja Poslovnika, te da, shodno odredbama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine nije došlo do povrede vitalnog nacionalnog interesa, jer nisu točne tvrdnje Kluba zastupnika Srba da im je onemogućeno pravo u procesu donošenja osporenih odluka, ili bilo koje drugo pitanje koje se odnosi na ostvarivanje prava konstitutivnog naroda.
Uz Izjašnjenje su priložili slijedeće akte: Prijedlog Odluke o izboru predsjedatelja, zamjenika predsjedatelja i članova radnih tijela Skupštine Unsko-sanskog kantona, Povjerenstva za izbor i imenovanja i financijsko-administrativna pitanja Skupštine Unsko-sanskog kantona broj: 02/4-49-1-294-1/16 od 04.05.2017. godine; Prijedlog kandidata u Povjerenstvo za obrazovanje, nauku, kulturu, sport i mlade u Skupštini Unsko-sanskog kantona broj: 01/1-49-6-280-2/17 od 03.05.2017. godine; Prijedlog Kolegija Skupštine Unsko-sanskog kantona za radna tijela Skupštine Unsko-sanskog kantona broj: 02/4-49-1-307-1/17 od 09.05.2017. godine; Prijedlog predsjednika klubova političkih subjekata u Skupštini Unsko-sanskog kantona za donošenje Odluke o izboru predsjedatelja, zamjenika predsjedatelja i članova radnih tijela broj: 01/1-49-6-307-3/17 od 19.05.2017. godine; Zaključak Skupštine Unsko-sanskog kantona broj: 01-02-3-486/17 od 10.04.2017. godine; Odluka Skupštine Unsko-sanskog kantona o imenovanju privremenog Upravnog odbora Univerziteta u Bihaću, broj: 01-02-3-515/17 od 19.05.2017. godine; Odluka Skupštine Unsko-sanskog kantona o izboru predsjedatelja, zamjenika predsjedatelja i članova radnih tijela Skupštine Unsko-sanskog kantona, broj: 01-02-3-516/17 od 19.05.2017. godine i stenogram sa 31. redovite sjednice Skupštine Unsko-sanskog kantona od 19.05.2017. godine.
Vijeće je sukladno s člankom 49. st. 5. i 6. Poslovnika Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, od Kluba zastupnika Bošnjaka i Kluba zastupnika Hrvata, kao druge strane u ovom postupku, aktom broj: U-32/17 od 15.06.2017. godine zatražilo odgovor na navode zahtjeva.
Klub zastupnika Bošnjaka je podneskom broj: 01/1-49-6-407-3/17 od 19.06.2017. godine ostao kod svih navoda izrečenih na 31. sjednici Skupštine tog kantona da nije došlo do povrede vitalnog nacionalnog interesa, obzirom da su zastupnici iz Kluba Srba imali mogućnost da učestvuju u kreiranju radnih tijela i privremenog Upravnog odbora na način da dostave prijedlog članova. Slažu se sa navodima predsjedatelja Skupštine Unsko-sanskog kantona koji su navedeni u naprijed citiranom Izjašnjenju. Istovremeno, smatraju da nije napravljen propust u rukovođenju sjednicom iz razloga što je bio poznat stav Kluba zastupnika Bošnjaka, a također i Kluba zastupnika Hrvata, te shodno tome nije bilo potrebe za predlaganjem „takvog rješenja“, jer je ishod bio već poznat. Uz ovaj odgovor dostavljen je i Izvod iz Zapisnika sa četvrte sjednice tog kluba na kojem je odlučivano o ovom odgovoru.
Klub zastupnika Hrvata nije dostavio odgovor, ali je zamjenik predsjedatelja Skupštine Mirvet Beganović, koji ujedno i čini taj klub, dostavio podnesak u kojem je također ostao kod navoda sa sjednice da nije došlo do povrede vitalnog nacionalnog interesa obzirom da je Klub zastupnika Srba mogao učestvovati u kreiranju skupštinskih radnih tijela i privremenog Upravnog odbora dostavljanjem prijedloga članova.
Vijeće je na sjednici održanoj dana 14.06.2017. godine, unatoč činjenici da nije u cijelosti ispoštovana procedura (glasovanje na sjednici po klubovima konstitutivnih naroda), utvrdilo da je u konkretnom slučaju zahtjev prihvatljiv za odlučivanje. Rješenjem Vijeća broj: U-32/17 od 14.06.2017. godine odlučeno je u tom pravcu, a citirano Rješenje sa iscrpnim obrazloženjem je objavljeno u „Službenim novinama Federacije BiH“, broj: 46/17 i službenim glasilima svih kantona, imajući u vidu specifičnost konkretnog predmeta.
Sjednica Vijeća s javnom raspravom radi odlučivanja o meritumu zahtjeva je održana dana 12.07.2017. godine. Sjednici su nazočili u ime podnositelja zahtjeva predsjednik Kluba zastupnika Srba i zamjenik predsjedatelja Skupštine Unsko-sanskog kantona Mladen Lonić, te, u ime druge strane u postupku predsjednici klubova zastupnika Bošnjaka i Hrvata u Skupštini Unsko-sanskog kantona.
Podnositelj zahtjeva je ostao kod navoda zahtjeva i njegove dopune. Na javnoj raspravi je priložen Izvod iz zapisnika sa 40. sjednice ranije Povjerenstva održane 04.05.2017. godine, na kojoj su se prethodno razmatrali prijedlozi osporenih odluka, Prijedlog odluke o imenovanju Upravnog odbora sačinjen od strane Vlade Unsko-sanskog kantona broj: 03-017-695/2017 od 16.03.2017. godine, Zaključak Vlade Unsko-sanskog kantona broj: 03-017-695/2017 od 16.03.2017. godine, Preporuka za imenovanje članova Upravnog odbora iz reda osnivača Univerziteta donijeta 24.11.2016. godine od strane Povjerenstva za izbor i imenovanja Vlade Unsko-sanskog kantona a upućena Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta tog kantona broj: 03/3-05-11445-11/2016 od 24.11.2016. godine, Izvod iz zapisnika sa 39. sjednice Povjerenstva održane 24.04.2017. godine broj: 02/3-49-1-242-4/17 od 24.04.2017. godine, Odluka Univerziteta u Bihaću broj: 06-7531/2016 od 23.11.2016. godine, a autentičnost uloženih dokumenata je potvrđena od strane druge strane u ovom postupku. U ime Kluba zastupnika Srba pojašnjen je zahtjev, uz isticanje da, između ostalog, nisu imali mogućnost na bilo koji način utjecati na izbor i imenovanje članova kako skupštinskih radnih tijela tako i privremenog Upravnog odbora, da su kao članovi Kluba zastupnika Srba koji ima dva člana u Skupštini tog kantona predloženi u po jednu, po njihovom mišljenju ne tako značajno povjerenstvo - radno tijelo koje nije od suštinskog značaja za rad Skupštine tog kantona, za razliku od pojedinih zastupnika koji su imenovani i u po tri radna tijela – povjerenstva, da sastav povjerenstava ne odražava niti izborni rezultat jer Klub SDP-a je trebao da dobije devet pozicija u okviru kojih bi, pošto su članovi i tog kluba političke partije koja participira u Skupštini Unsko-sanskog kantona, vodili računa da prilikom imenovanja vanskupštinskih članova povjerenstava budu zastupljeni Srbi kao konstitutivni narod u tom kantonu. Politikom „svršenog čina“ , uz ignoriranje glasovanja po proceduri za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa onemogućeno im je da jednakopravno učestvuju u postupku donošenja osporenih odluka. Poseban akcent su pritom dali činjenici da od preko 70 članova raznih povjerenstava u Skupštini tog kantona, izuzev njih dvojice, nema niti jednog člana iz srpskog konstitutivnog naroda, ali niti hrvatskog, izuzev predsjednika i ujedno jedinog člana Kluba zastupnika Hrvata. Po njihovom mišljenju, imajući u vidu sastav Skupštine tog kantona, u kojem su odlučujuća većina u nacionalnom smislu Bošnjaci (od 30 članova Skupštine 25 je iz reda bošnjačkog konstitutivnog naroda), a da političke partije koje participiraju i kroz klubove političkih partija su multietničke i također su mogle, što nisu učinile, predložiti, pa barem iz reda vanskupštinskih članova, za članove skupštinskih radnih tijela osobe i iz srpskog konstitutivnog naroda. Istovjetna situacija je bila u pogledu mogućnosti kreiranja privremenog Upravnog odbora, kao organa javne ustanove u kojoj se školuju svi, a da pritom jedna i jedina kvalificirana osoba iz reda srpskog naroda koja je konkurirala nije predložena niti imenovana u privremeni Upravni odbor.
Predsjednik Kluba zastupnika Bošnjaka je u cijelosti ostao kod pismenih navoda istaknutih tijekom postupka, posebice ističući da se po prvi put pitanje nacionalnog sastava povjerenstava i upravnog odbora neke javne institucije pokreće kao pitanje od vitalnog interesa. Smatra da nije povrijeđen, da ne postoji ustavna ni zakonska obveza da se skupštinska povjerenstva formiraju prema nacionalnom načelu, te da je indolentan stav podnositelja zahtjeva koji nije dostavio prijedlog prouzrokovao ovakvu situaciju. U pogledu nacionalnog sastava osoba predloženih u osporenim odlukama naveo je da mu nije poznat i nije niti tražen. Po prvi put je a što taj klub nije učinio niti na sjednici, niti u pismenim izjašnjenjima i odgovoru na zahtjev, istakao da iz tog razloga osporava i tvrdnju da u članstvu nema pripadnih srpskog konstitutivnog naroda.
Predsjednik Kluba zastupnika Hrvata je istakao da ostaje pri svim pismeno iznijetim navodima u kojima smatra da nema povrede vitalnog interesa konstitutivnog srpskog naroda. Skupštinska povjerenstva se formiraju sukladno s učešćem, odnosno participacijom političkih stranaka, te ničim nije propisano da radna tijela koja i ne donose odluke, nego ih donosi Skupština Unsko-sanskog kantona, moraju biti sastavljena po nacionalnom načelu. Posebice je napomenuo da je on osobno za ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda na teritoriji cijele Federacije Bosne i Hercegovine, ali da u ovom slučaju nema povrede vitalnog interesa srpskog konstitutivnog naroda.
V.2. Zakonodavna tijela kantona
Članak 5. stavak (1)
(1) Svaki kanton ima zakonodavno tijelo koje se sastoji od jednog doma, čiji je broj zastupnika utvrđen u odnosu na nacionalnu strukturu stanovništva.
(...)...
Članak 7.
(1) Svaki zakonodavni organ kantona donosi većinom glasova svoj poslovnik.
(2) Klub izaslanika konstitutivnog naroda formira se uz uvjet da postoji najmanje jedan izaslanik tog konstitutivnog naroda u zakonodavnom organu kantona.
(3) Svaki klub izaslanika predlaže jednog kandidata iz reda svojih članova za izbor na mjesto predsjedatelja ili zamjenika predsjedatelja, koje potvrđuje zakonodavni organ kantona.
(4) Zakonodavni organ kantona potvrđuje kandidate sukladno sa svojim poslovnikom. Ako jedan konstitutivni naroda nije zastupljen u zakonodavnom organu, jedno od mjesta zamjenika predsjedatelja ostaje upražnjeno.
Amandman XXXVII
Definicija vitalnog interesa
„Vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda su definirani na sljedeći način:
- ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti;
- identitet jednog konstitutivnog naroda;
- ustavni amandmani;
- organizacija organa javne vlasti;
- jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka;
- obrazovanje, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture, tradicije i kulturno naslijeđe;
- teritorijalna organizacija;
- sustav javnog informiranja
i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova izaslanika konstitutivnih naroda u Domu naroda.
Ovim amandmanom iza članka IV.A.4.17. dodaje se naslov pod 5. i novi članak 17a. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.“
Amandman XXXVIII
Parlamentarna procedura za zaštitu vitalnih interesa
„(1) Zakoni ili drugi propisi ili akti koji se podnesu Zastupničkom domu u Federaciji Bosne i Hercegovine, također se usvajaju u Domu naroda Federacije Bosne i Hercegovine.
(2) U Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine osniva se Vijeće za zaštitu vitalnih interesa, kako bi odlučivalo o pitanjima vitalnog interesa, prema proceduri sukladno sa ovim ustavom. Ovo vijeće razmatra sva pitanja koja su od vitalnog interesa.
(3) Vijeće za zaštitu vitalnog interesa sastoji se od sedam članova, dva iz svakog konstitutivnog naroda, i jedan član iz reda ostalih. Suce bira Zastupnički dom i Dom naroda.
Ovim amandmanom iza novog članka IV.A.5.17a. dodaje se novi naslov pod 6. i novi članak 17b“.
Amandman LXXX
Iza članka V.2.7. dodaje se novi naslov i članci V.2.7a) i b) koji glase:
Mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa
Članak V.2.7a
1) Lista vitalnih nacionalnih interesa koji se štite u kantonima istovjetna je listi sadržanoj u članku IV.5.17a ovog Ustava. Klubovi iz članka IV.5.17a ovog Ustava su u kantonima klubovi izaslanika formirani sukladno članku V.2.7. stavak 2. ovog Ustava.
2) Ako više od jednog predsjedatelja ili zamjenika predsjedatelja zakonodavnog tijela kantona tvrde da neki zakon spada u listu vitalnih interesa utvrđenih u članku IV.5.17a ovog Ustava za usvajanje takvog zakona potrebna je većina glasova unutar svakog od klubova konstitutivnih naroda zastupljenih u datoj skupštini kantona.
3) Predsjedatelj i zamjenici predsjedatelja zakonodavnog tijela kantona dužni su da u roku od sedam dana odluče da li neki od zakona, propisa ili akata potpada pod listu iz stavka 2. ovog članka.
4) Ako samo jedan predsjedatelj ili zamjenik predsjedatelja tvrdi da zakon, propis ili akt potpada pod listu vitalnih interesa, dvotrećinska većina odgovarajućeg kluba jednog od konstitutivnih naroda datog zakonodavnog tijela može proglasiti da je riječ o pitanju s liste vitalnih nacionalnih interesa.”
Članak V.2.7b
„(1) U slučaju da dvotrećinska većina jednog od klubova konstitutivnih naroda u skupštini kantona odluči da se neki zakon, propis ili akt odnosi na vitalni nacionalni interes, za usvajanje takvog zakona, propisa ili akta potrebna je većina glasova unutar svakog kluba konstitutivnih naroda zastupljenih u zakonodavnom tijelu kantona.
(2) Ako se većina iz stavka 1. ovog članka ne može postići, pitanje se prosljeđuje Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine koji donosi konačnu odluku o tome da li se dati zakon, propis ili akt odnosi na vitalni interes konstitutivnog naroda.
(3) Ustavni sud Federacije, u slučaju iz ovog članka, postupa na način predviđen u članku IV.6.18.a ovog Ustava.
(4) Ako Sud odluči da se radi o vitalnom interesu, zakon, propis ili akt smatra se neusvojenim te se dokument vraća predlagatelju koji treba pokrenuti novu proceduru. U tom slučaju predlagatelju ne može podnijeti isti tekst zakona, propisa ili akta.
(5) U slučaju da Ustavni sud odluči da se ne radi o vitalnom interesu zakon, propis ili akt smatra se usvojenim/usvaja se prostom većinom glasova.”
B. Zakon o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine
(„Službene novine Federacije BiH“, br.: 6/95 i 37/03)
Članak 42b.
„Postupak odlučivanja vitalnih interesa jednog od konstitutivnih naroda zastupljenih u skupštini kantona sukladno sa Amandmanom LXXX na Ustav pokreće se na temelju obavijesti ili zahtjeva predsjedatelja ili zamjenika predsjedatelja zakonodavnog tijela kantona da nije postignuta suglasnost većinom glasova unutar svakog kluba konstitutivnih naroda zastupljenih u zakonodavnom tijelu kantona.
U slučaju iz stavka 1. ovog članka Vijeće postupa na način predviđen Amandmanom XL na Ustav“.
Članak 43.
Obavijest odnosno zahtjev za utvrđivanje postojanja vitalnih interesa konstitutivnog naroda treba da sadrži odluku, odnosno pitanje koje se odnosi na vitalni interes konstitutivnog naroda, okolnosti i činjenice na kojima se zasniva zahtjev za utvrđivanje postojanja vitalnih interesa, druge podatke i priloge od značaja za utvrđivanje vitalnih interesa.
C. Poslovnik Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine
(„Službene novine Federacije BiH“, br.: 40/10 i 18/16)
Članak 49.
Odlučivanje o vitalnim interesima konstitutivnih naroda
„Vijeće za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vijeće) odlučit će o prihvatljivosti u roku od sedam dana od dana prijema obavještenja, odnosno zahtjeva, ako su ispunjene procesne pretpostavke za odlučivanje o postojanju vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnog naroda utvrđene u članku IV.A .4. 18. a. odnosno Amandmanu XL na Ustav, a posebice da li je zahtjev podnijela ovlaštena osoba, da li je zahtjev podržala dvotrećinska većina odgovarajućeg kluba konstitutivnog naroda, da li je obavljen Ustavom predviđeni postupak usuglašavanja između klubova konstitutivnih naroda, odnosno između Doma naroda i Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno da li su ispunjene i druge procesne pretpostavke za odlučivanje.
Ukoliko Vijeće odluči da zahtjev nije prihvatljiv, rješenje će dostaviti podnositelju obavijesti, odnosno zahtjeva.
Kad Vijeće odluči da je zahtjev prihvatljiv, to će utvrditi rješenjem koje se ulaže u spis.
Vijeće može zatražiti od podnositelja da dopuni ili potpunije obrazloži zahtjev ili da dokumentira činjenice koje Vijeće smatra relevantnim za odlučivanje.
Prihvatljivi zahtjev se dostavlja na odgovor drugom klubu ili klubovima konstitutivnih naroda.
Dopune i odgovori iz st. 4. i 5. ovog članka dostavljaju se Vijeću u roku od osam dana. Vijeće će nastaviti postupak i u slučaju da ne dobije tražene dopune ili odgovore.
Vijeće, po pravilu, zakazuje javnu raspravu koja se ostvaruje sukladno sa Zakonom i ovim poslovnikom.
Odluku o meritumu Vijeće donosi u roku od trideset dana od dana prijema obavijesti, odnosno zahtjeva.
Odluka se objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH" i u „Službenom glasilu kantona“ iz kojeg je upućena obavijest, odnosno zahtjev.
Odredbe ovog poslovnika o pravno-tehničkoj obradi odluka Suda shodno se primjenjuju i na rješenja i odluke Vijeća“.
(„Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“, br.: 1/04 i 11/04)
V- STRUKTURA KANTONALNE VLASTI
I. Opće odredbe
Članak 1.
Zakonodavno tijelo Kantona je Skupština kantona, koja se sastoji od jednog doma.
Članak 2.
(1)Skupština Kantona se sastoji od 30 zastupnika
Nacionalna struktura zastupnika Skupštine odražava nacionalnu strukturu stanovništva Kantona.
Članak 6.
Skupština Kantona ima predsjedatelja i zamjenike predsjedatelja.
Članak 7.
(1) U skupštini Kantona formiraju se klubovi izaslanika konstitutivnih naroda, uz uvjet da postoji najmanje jedan izaslanik tog konstitutivnog naroda.
(2) Svaki klub izaslanika predlaže jednog kandidata iz reda svojih članova za izbor na mjesto predsjedatelja ili zamjenika predsjedatelja koje potvrđuje Skupština kantona.
(3) Skupština Kantona potvrđuje kandidate sukladno sa svojim poslovnikom.
(4) Ako jedan konstitutivni narod nije zastupljen u Skupštini Kantona, jedno od mjesta zamjenika predsjedatelja ostaje upražnjeno.
(5) Tri kandidata koja potvrdi Skupština odlučuju između sebe tko će biti predsjedatelj.
4. Mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa
Članak 14.
Lista vitalnih nacionalnih interesa koji se štite u Kantonu istovjetna je listi sadržanoj u članku IV.5. 17a. Ustava Federacije i definirana je na sljedeći način:
- ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti,
- identitet jednog konstitutivnog naroda,
- ustavni amandmani,
- jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka,
- obrazovanje, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture, tradicije i kulturno naslijeđe,
- teritorijalna organizacija,
- sustav javnog informiranja i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova izaslanika konstitutivnih naroda u Skupštini Kantona.
Članak 15.
(1) Ako više od jednog predsjedatelja ili zamjenika predsjedatelja Skupštine Kantona tvrde da neki zakon spada u listu vitalnih nacionalnih interesa utvrđenih u članku 14. ovog Ustava, za usvajanje takvog zakona potrebna je većina glasova unutar svakog od klubova konstitutivnih naroda zastupljenih u Skupštini.
(2) Predsjedatelj i zamjenici predsjedatelja Skupštine dužni su da u roku od sedam dana odluče da li neki od zakona, propisa ili akata spada u listu iz članka 14. ovog Ustava.
(3) Ako samo jedan predsjedatelj ili zamjenik predsjedatelja tvrdi da zakon, propis ili akt spada pod listu vitalnih nacionalnih interesa, dvotrećinska većina odgovarajućeg kluba jednog od konstitutivnih naroda zastupljenih u Skupštini Kantona može proglasiti da je riječ o pitanju s liste vitalnih nacionalnih interesa.
Članak 16.
(1) U slučaju da dvotrećinska većina jednog od klubova konstitutivnih naroda u Skupštini Kantona odluči da se neki zakon, propis ili akt odnosi na vitalni nacionalni interes, za usvajanje takvog zakona, propisa ili akta potrebna je većina glasova unutar svakog kluba konstitutivnih naroda zastupljenih u Skupštini Kantona.
(2) Ako se većina iz stavka 1. ovog članka ne može postići, pitanje se prosljeđuje Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine koji donosi konačnu odluku o tome da li se dati zakon, propis ili akt odnosi na vitalni interes konstitutivnog naroda.
(3) Ustavni sud Federacije u slučaju iz ovog članka postupa na način predviđen u članku IV.6. 18a. Ustava Federacije.
(4) Ako Sud odluči da se radi o vitalnom nacionalnom interesu, zakon, propis ili akt se smatra neusvojenim, te se vraća predlagatelju koji treba pokrenuti novu proceduru. U novoj proceduri predlagatelj ne može podnijeti isti tekst zakona, propisa ili akta.
(5) U slučaju da Ustavni sud odluči da se radi o vitalnom interesu, zakon, propis ili akt se smatra usvojenim, odnosno usvaja prostom većinom.
(„Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“, broj: 9/17)
II – KONSTITUIRANJE I UNUTARNJA ORGANIZACIJA SKUPŠTINE
Članak 6.
Skupština je jednodomna i čine je zastupnici čiji je broj utvrđen Ustavom Kantona.
2. Klubovi naroda
Članak 9.
(1) Nakon davanja i potpisivanja svečane izjave u Skupštini se osnivaju tri kluba zastupnika konstitutivnih naroda (u daljnjem tekstu: klubovi naroda):
a) Klub zastupnika Bošnjaka;
b) Klub zastupnika Hrvata;
c) Klub zastupnika Srba.
(2) Ako u Skupštini nema izabranih predstavnika nekog od konstitutivnih naroda, Klub tog naroda neće biti ustanovljen.
(3) Zastupnici iz reda ostalih mogu se, po vlastitom izboru, uključiti u rad nekog od klubova konstitutivnih naroda.
(4) Svaki klub naroda bira predsjedatelja i zamjenika predsjedatelja, koji rukovode klubom i usuglašavaju njegov rad.
(5) Klubovi naroda će svoj način rada urediti sukladno s Poslovnikom o radu, koji mora biti sukladan s Poslovnikom Skupštine Unsko-sanskog kantona.
Članak 10. st. (1) i (5)
(1) Svaki klub naroda predlaže jednog kandidata za mjesto predsjedatelja ili zamjenika predsjedatelja Skupštine.
(...)...
(5)Ako u Skupštini nema zastupnika nekog od konstitutivnih naroda, mjesto zamjenika predsjedatelja Skupštine iz tog konstitutivnog naroda ostaje nepopunjeno.
4. Kolegij Skupštine
Članak 14.
(1) S ciljem unapređenja efikasnosti i usuglašavanja rada u Skupštini se uspostavlja Kolegij Skupštine (u daljnjem tekstu: Kolegij), kojeg čine:
a) predsjedatelj i zamjenici predsjedatelja;
b) predsjednici klubova političkih partija koji su osvojili mandate za Skupštinu Unsko-sanskog kantona i predsjednici klubova naroda;
c) Tajnik Skupštine, bez prava odlučivanja.
6. Klubovi zastupnika
Članak 19.
(1) U Skupštini se formiraju klubovi konstitutivnih naroda, političkih stranaka, koalicija i neovisnih kandidata (u daljnjem tekstu: klubovi zastupnika), u svrhu olakšanja rada Skupštine i unapređenja međustranačke parlamentarne suradnje.
(2) Klubovi zastupnika formiraju se kao mehanizam djelovanja zastupnika i političkih stranaka u Skupštini.
(3) Klub može formirati politička stranka sa najmanje dva zastupnika u Skupštini.
(4) Klub može formirati koalicija sa najmanje dva zastupnika u Skupštini.
(5) Koalicioni klub formiraju zastupnici koji su u Skupštinu izabrani sa zajedničke, koalicijske izborne liste.
(6) Zastupnici dvije ili više političkih stranaka koje u Skupštini imaju najmanje jednog izabranog zastupnika, kao i zastupnici-neovisni kandidati, mogu formirati zajednički klub.
(7) U tijeku trajanja mandata zastupnici mogu odlučiti da istupe iz kluba političke stranke na čijoj listi su izabrani, mogu se priključiti jednom od klubova ili formirati neovisni Klub.
Članak 20. stavak (1)
(1) Klubovi zastupnika imaju predsjednika i zamjenika predsjednika koji predstavljaju klub, rukovode njegovim radom i organiziraju rad kluba sukladno s potrebama Skupštine.
(...)...
7. Radna tijela Skupštine – opće odredbe
Članak 21.
(1) Skupština formira radna tijela;
(2) Radna tijela iz stavka (1) ovog članka formiraju se za razmatranje materijala i drugih pitanja iz nadležnosti Skupštine, a sve u cilju unapređenja ukupnog skupštinskog rada;
(3) Sva radna tijela formiraju se sukladno s ovim Poslovnikom i na temelju odluka Skupštine.
Članak 22.
(1) Radna tijela izvještavaju Skupštinu o pitanjima iz svog djelokruga.
(2) Radna tijela donose odluke sukladno s ovim Poslovnikom ili za koja ih ovlasti Skupština.
Članak 23.
(1) Radna tijela formiraju se prema stranačkom sastavu Skupštine.
(2) Prijedlog za članove radnih tijela podnose klubovi zastupnika.
(3) Zastupnik može biti član najmanje jednog radnog tijela.
Članak 24.
(1) Radna tijela u svom sastavu mogu imati članove koji nisu zastupnici u Skupštini, koji predstavljaju relevantne stručnjake iz oblasti koja je u nadležnosti radnog tijela (u daljnjem tekstu: vanskupštinski član).
(2) Broj vanskupštinskih članova radnog tijela ne može biti veći od 1/3 ukupnog broja članova tijela.
(3) Radna tijela imaju ukupno do 9 članova.
(4) Vanskupštinski član ne može obavljati funkciju predsjedatelja radnog tijela (povjerenstva).
Članak 27.
(1) Radna tijela Skupštine su:
a) Povjerenstvo za Ustavna, Zakonodavno-pravna i pitanja europskih integracija;
b) Povjerenstvo za izbor, imenovanja i financijsko-administrativna pitanja;
c) Povjerenstvo za proračun, ekonomsku i financijsku politiku;
d) Povjerenstvo za obrazovanje, nauku, kulturu, sport i mlade;
e) Povjerenstvo za zdravstvo, pitanja branitelja, rad i socijalnu politiku;
f) Povjerenstvo za prostorno uređenje, planiranje, komunalne djelatnosti, zaštitu okoliša i turizam;
g) Povjerenstvo za pravdu, ljudska prava, građanske slobode i jednakopravnost spolova;
h) Povjerenstvo za borbu protiv korupcije, pitanja sigurnosti i nadzora zakonitosti rada;
i) Povjerenstvo za poljoprivredu, vodoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj.
Članak 56.
U slučajevima koji se odnose na usvajanje zakona, drugih propisa ili akata za koje se tvrdi da spadaju u listu vitalnih nacionalnih interesa, primjenjuje se procedura koja proizilazi iz Ustava i ovog Poslovnika.
Članak 57.
Lista vitalnih nacionalnih interesa utvrđena je Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
Članak 58.
Ako najmanje dvojica od predsjedatelja i njegovih zamjenika Skupštine tvrde da neki zakon, drugi propis ili akt Skupštine spada u listu vitalnih nacionalnih interesa iz članka 57. ovog Poslovnika za njegovo usvajanje potreban je većina glasova unutar dva kluba konstitutivnih naroda zastupljenih u Skupštini ili 2/3 većina jednog Kluba konstitutivnog naroda u Skupštini.
Članak 59.
Predsjedatelj i njegovi zamjenici dužni su odlučiti o tome da li neki zakon, drugi propis ili akt Skupštine spada u listu vitalnih nacionalnih interesa u roku od sedam dana od dana kada je postavljena takva tvrdnja.
Članak 60.
(1) Ako samo predsjedatelj ili samo jedan od njegovih zamjenika tvrdi da neki zakon, drugi propis ili akt Skupštine spada u listu vitalnih nacionalnih interesa, dvotrećinska većina odgovarajućeg kluba naroda može proglasiti da je riječ o pitanju s liste vitalnih nacionalnih interesa.
(2) Kada dvotrećinska većina jednog o klubova naroda odluči da se neki zakon, drugi propis ili akt Skupštine odnosi na vitalni nacionalni interes, za usvajanje tog zakona, propisa ili akta Skupštine potrebna je većina glasova unutar svakog kluba naroda zastupljenih u Skupštini.
(3) Ukoliko se većina iz prethodnog stavka ne može postići, pitanje se prosljeđuje Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine koji donosi konačnu odluku da li se predmetni zakon, propis ili akt Skupštine odnosi na vitalni nacionalni interes konstitutivnog naroda.
(4) Ukoliko dođe do ispravke zakona, propisa ili akta putem amandmana, klub naroda može odustati od tvrdnje o vitalnom nacionalnom interesu, i tada se zakon, propis ili akt usvaja propisanom većinom.
Članak 61.
(1) Ako Ustavni sud odluči da se radi o vitalnom nacionalnom interesu, predmetni zakon, propis ili drugi akt Skupštine smatra se neusvojenim, a dokument se vraća predlagatelju koji treba pokrenuti novu proceduru.
(2) U slučaju iz prethodnog stavka, predlagatelj ne može podnijeti isti tekst zakona, propisa ili drugog akta Skupštine.
Članak 62.
Ako Ustavni sud odluči da se ne radi o vitalnom nacionalnom interesu, zakon, propis ili drugi akt Skupštine smatra se usvojenim, odnosno usvaja se prostom većinom glasova zastupnika.
F. Ustavno-sudska praksa
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, Mišljenje broj: U-16/05 od 05.07.2005. godine („Službene novine Federacije BiH“, broj: 44/05).
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine – Vijeće za zaštitu vitalnih interesa, Presuda broj: U-30/16 od 03.02.2017. godine („Službene novine Federacije BiH“, broj: 15/17) i Presuda broj: U-23/16 od 05.10.2016. godine („Službene novine Federacije BiH“, broj: 86/16).
Analizirajući pismena stranaka u ovom postupku te njihova usmena izlaganja na sjednici Vijeća sa javnom raspravom, i sva dostavljena akta bliže navedena u točki 4. obrazloženja, uključujući dokumentaciju prezentiranu od strane podnositelja zahtjeva na sjednici Vijeća s javnom raspravom, Vijeće je utvrdilo odlučne činjenice na temelju kojih je utvrdilo stav i donijelo presudu kao u izreci.
Ključni zahtjev i tvrdnje podnositelja zahtjeva da je osporenim odlukama povrijeđen vitalni interes srpskog konstitutivnog naroda obuhvataju dva aspekta.
Prvi se odnosi na ignoriranje zahtjeva da se na 31. sjednici Skupštine Unsko-sanskog kantona o osporenim odlukama glasuje sukladno s procedurama propisanim za mehanizam zaštite vitalnih nacionalnih interesa. Drugi se odnosi na tvrdnje da je kako kroz prethodni postupak predlaganja članova, tako i kroz nacionalni sastav članova radnih tijela Skupštine tog kantona i privremenog Upravnog odbora, povrijeđen vitalni nacionalni interes, jer nema zastupljenih pripadnika srpskog konstitutivnog naroda.
Stoga će Vijeće u daljnjem tekstu ovog obrazloženja obraditi ključne zaključke i obrazložiti stav Vijeća u posebnim podtočkama. Također, istovjetno kao i Rješenje o prihvatljivosti zahtjeva u ovom predmetu, ova presuda će se objaviti ne samo u „Službenim novinama Federacije BiH“ i „Službenom glasniku Unsko-sanskog kantona“, nego i u službenim glasilima svih kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine, imajući u vidu značaj i upućujući karakter stavova Vijeća, relevantan za postupanje kada su u pitanju procedure zaštite vitalnih nacionalnih interesa u svim kantonalnim skupštinama.
9.a) Povreda vitalnog interesa srpskog konstitutivnog naroda zbog neprovođenja procedure glasovanja po klubovima konstitutivnih naroda na 31. sjednici Skupštine Unsko-sanskog kantona održanoj 19.05.2017. godine
Vijeće je utvrdilo, u odnosu na ovaj aspekt prigovora, koji nije samo proceduralne prirode, da je Predsjedatelj Skupštine Unsko-sanskog kantona zakazao 31. redovitu sjednicu za 19.05.2017. godine. Na istoj sjednici je usvojen dnevni red, na kojem su pod točkom 3. Izbor i imenovanja, uvrštene za razmatranje dvije podtočke i to pod a) Prijedlog Odluke o imenovanju privremenog upravnog odbora Univerziteta u Bihaću, i pod b) Prijedlog Odluke o izboru predsjedatelja, zamjenika predsjedatelja i članova radnih tijela Skupštine Unsko-sanskog kantona. Vijeće je također utvrdilo da osporene odluke nisu razmatrane od strane druga dva kluba u Skupštini Unsko-sanskog kantona na način kako je to propisano u članku V.2.7b. (1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, članku 16. (1) Ustava Unsko-sanskog kantona i članku 60. stavak (2) Poslovnika, odnosno da se na sjednici glasovalo samo po načelu većinskog glasovanja.
Uvidom u stenogram sa 31. sjednice od 19.05.2017. godine, utvrđeno je da je, u okviru navedene točke dnevnog reda, predloženo usvajanje osporenih odluka, a da je zastupnik Željko Mirković, predsjednik Kluba zastupnika Srba, u okviru rasprave, zatražio od Predsjedatelja Skupštine Unsko-sanskog kantona, da se navedene točke usvajaju sukladno sa Ustavom Unsko-sanskog kantona i Poslovnikom po proceduri propisanoj za mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa. U tom smislu, zatražio je pauzu za sjednicu klubova zastupnika konstitutivnih naroda, kako bi se mogli opredijeliti, te konačno i glasovati na ustavan i Poslovnikom propisan način. Vijeće je utvrdilo da se Predsjedatelj Skupštine Unsko-sanskog kantona konzultirao sa zamjenikom iz reda hrvatskog naroda, te da ne smatraju da je ugrožen vitalni nacionalni interes i da su „kada je ovo pitanje u pitanju raspravu zaključili“. Isto je potvrđeno i u odgovoru zamjenika Predsjedatelja Skupštine Unsko-sanskog kantona. Potom je uz opasku „nema potrebe glasovanja po klubovima“, predsjedatelj Skupštine Unsko-sanskog kantona dao na skupštinsko, većinsko izjašnjavanje osporene odluke.
Uvidom u Zapisnik sa sjednice Kluba zastupnika Srba, održane 19.05.2017. godine, broj: 01/2-49-1-50-17/17 od 19.05.2017. godine, Vijeće je utvrdilo da je taj klub, prije usvajanja osporenih odluka, održao sjednicu i jednoglasno usvojio da se osporene odluke odnose na vitalni nacionalni interes, te na sjednici Skupštine zatražio da se glasovanje izvrši i u druga dva kluba u Skupštini Unsko-sanskog kantona. Iz akata u predmetu jasno proizilazi da druga dva kluba u Skupštini Unsko-sanskog kantona i to Klub zastupnika Bošnjaka i Klub zastupnika Hrvata nisu posebice zasjedali kao klubovi, da smatraju da ne treba glasovati po klubovima, iz čega proizilazi da se nisu izjašnjavali niti glasovali o osporenim odlukama na način kako to zahtijeva procedura za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa utvrđena u Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavu Unsko-sanskog kantona i Poslovniku. Kao razlog za to su u suštini istakli da smatraju da pokrenuto pitanje ne spada u listu vitalnih nacionalnih interesa i da je ishod u svakom slučaju već poznat, te da stoga ne smatraju da je učinjen propust u rukovođenju sjednicom.
Vijeće je razmatrajući proceduralne aspekte prihvatljivosti ovog zahtjeva donijelo odluku kojom je odlučilo da je isti prihvatljiv, bez obzira što nije ispunjen posljednji obvezni proceduralni uvjet za obraćanje Vijeću.
No, ovim se ne iscrpljuje zahtjev podnositelja zahtjeva i Vijeće je stava da mora i sa aspekta materijalne povrede odlučiti da li ova činjenica ignoriranja glasovanja po klubovima konstitutivnih naroda u kantonalnoj skupštini, bez obzira na razloge za isto, sama po sebi, u situaciji kada je jedan klub naroda u cijelosti ispunio sve uvjete da zahtijeva da se o određenom pitanju glasuje po proceduri zaštite vitalnog interesa i suštinski povrjeđuje vitalni interes tog naroda. Vijeće je stava da ne postupanje po jasnim ustavnim i poslovničkim odredbama propisanim za procedure glasovanja po mehanizmu zaštite vitalnog interesa, ignoriranje takvog zahtjeva bilo kojeg kluba naroda, a u ovom slučaju konkretno Kluba zastupnika Srba, samo po sebi predstavlja i suštinsku povredu njegovog (kluba) prava da ostvari svoju ustavnu ulogu i time i vitalnog interesa konstitutivnog naroda kojeg predstavljaju. Stav druge strane u postupku da ovo pitanje ne spada u listu vitalnih interesa je irelevantan. Po definiciji, sve ono što kvalificirana većina jednog kluba smatra da je pitanje od vitalnog interesa spada u definiciju vitalnog interesa prema ustavnim odredbama. Da li povrjeđuje vitalni interes ili ne je drugo pitanje i na konačnom autoritetu, a to je Vijeće, jeste zadatak i nadležno je da odluči je li ili nije povrijeđen vitalni interes. Pritom nisu relevantni stavovi druge strane u postupku niti u smislu „da se ishod već zna“, pa da nije potrebno provesti proceduru glasovanja po ovom mehanizmu (klubovima konstitutivnih naroda), jer su odredbe u tom pravcu jasne i propisuju kada se neka odluka smatra usvojenom u skupštini (većina glasova svakog kluba konstitutivnog naroda), te koje su i kakve ustavnopravne posljedice presude Vijeća u odnosu na osporene odluke ili akte.
Dakle, ovim propustom u konkretnom slučaju je , a imajući u vidu da je jasno propisano da se sve odluke za koje je pokrenut mehanizam zaštite vitalnog interesa moraju staviti na glasovanje po klubovima naroda i da je potrebna većina unutar svakog kluba naroda da bi bile pravovaljane. Ukoliko se to ne postigne, o konačnoj sudbini pravno osporenog akta (da li će se smatrati usvojenim/ili će ići na usvajanje po redovnoj skupštinskoj proceduri) odluku donosi ovo Vijeće. Ignoriranjem zahtjeva jednog kluba naroda je ne samo povrijeđena procedura, nego i suštinsko pravo jednog konstitutivnog naroda kojeg reprezentira konkretan klub da zaštiti vitalni interes i da o tome konačno odluči isključivo nadležni, ustavni organ, a to je Vijeće.
Uz navedeno treba imati u vidu da i u konkretnom slučaju u Unsko-sankom kantonu ali i u drugim kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine, kantonalne skupštine su sastavljene po izbornim rezultatima, pri čemu nisu nužno u nacionalnom smislu popunjene na način koji bi odražavao ustavnu odrednicu o ravnopravnosti i konstitutivnosti sva tri naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao i ravnopravnosti građana iz reda Ostalih. Konkretno Skupština Unsko-sanskog kantona broji 30 članova, od kojih je natpolovična većina (25) iz reda bošnjačkog konstitutivnog naroda. Sličnu situaciju brojčane, većinske „nadmoćnosti“ jednog od tri konstitutivna naroda u članstvu skupštine imamo i u nekim drugim kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine. Stoga je značajno da budu upoznati sa pravnoobvezujućim stavom Vijeća da takva faktička situacija stvarno i suštinski nameće potrebu da brojčano većinski narod, odnosno njegovi predstavnici u zakonodavnoj vlasti kantona, sa posebnom senzibilnošću vode računa o poštivanju i proceduralnih i materijalno-pravih aspekata zaštite i promoviranja konstitutivnosti sva tri konstitutivna naroda, kao i ravnopravnosti svih građana, naroda i Ostalih. Stoga argument brojčane većine, konkretno ovdje Kluba zastupnika Bošnjaka uz Klub zastupnika Hrvata koji čini jedan član, da se ishod već unaprijed zna, može u sebi uključivati i elemente saznanja da se (kao što se konkretno i dogodilo) ishod, ne pred Vijećem, ali u skupštinskoj proceduri o usvajanju osporenih odluka upravo zbog te brojčane „nadmoćnosti“ jednog naroda unaprijed zna, naime, da će biti usvojena. Vijeće je jasnog stava da sve proceduralne ustavne i poslovničke odredbe, koje reguliraju procedure glasovanja po pokrenutom mehanizmu zaštite vitalnog nacionalnog interesa, ukoliko su iz bilo kojeg razloga izbjegnute, propuštene ili ignorirane, ne samo da se raspravljaju u fazi odlučivanja o prihvatljivosti, nego imaju za posljedicu materijalnu povredu vitalnog interesa, konkretno ovdje srpskog naroda u Unsko-sanskom kantonu.
9.b) Povreda vitalnog interesa srpskog konstitutivnog naroda zbog prethodne procedure predlaganja kandidata i zastupljenosti konstitutivnih naroda u privremenom Upravnom odboru i radnim tijelima Skupštine Unsko-sanskog kantona
Nesporno utvrđeno činjenično stanje u odnosu na razmatranje ovog aspekta povrede vitalnog nacionalnog interesa, uz naprijed navedene činjenice podrazumijeva da Vijeće analizira relevantne ustavne odredbe koje se odnose na strukturu kantonalnog zakonodavnog tijela, kao i konkretnu odredbu članka 23. Poslovnika koja propisuje odlučivanje o imenovanjima članova skupštinskih radnih tijela.
Ustav Federacije Bosne i Hercegovine propisuje strukturu zakonodavne vlasti kantona i nju vrši jednodomna Skupština u kojoj se formiraju klubovi konstitutivnih naroda uz uvjet da postoji najmanje jedan zastupnik iz tog konstitutivnog naroda. Svaki klub zastupnika predlaže jednog kandidata iz reda svojih članova za izbor rukovodstva Skupštine (predsjedatelja ili zamjenike predsjedatelja), a pozicija ostaje upražnjena ukoliko nema predstavnika nekog naroda u članstvu skupštine, pa niti kluba.
Ustav Unsko-sanskog kantona, suglasno Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine u općim odredbama propisuje da je zakonodavno tijelo tog kantona Skupština koja se sastoji od jednog doma, te da nacionalna struktura zastupnika odražava nacionalnu strukturu stanovništva Kantona. Organi Skupštine su, osim naprijed navedenog rukovodstva, bliže precizirani u Poslovniku, koji razrađuje način ostvarivanja ustavne uloge tog zakonodavnog tijela. Tako u članku 9. Poslovnika u okviru odjeljka o konstituiranju i unutarnjoj organizaciji Skupštine su propisani klubovi naroda, konkretno Klubovi zastupnika Bošnjaka, Hrvata i Srba, što i egzistira. Također, u odnosu na rukovodstvo ukoliko nema jednog kluba jer nema zastupnika iz nekog od konstitutivnih naroda mjesto u rukovodstvu (zamjenika predsjedatelja Skupštine) ostaje nepopunjeno. Drugi organi koji su ustanovljeni unutarnjom strukturom Skupštine i svako u svom domenu imaju važnu ulogu za rad tog tijela su Kolegij, zatim klubovi zastupnika navedeni u članku 19. gdje se Poslovnikom utvrđuju osim klubova konstitutivnih naroda koji su Ustavom obvezni i klubovi političkih stranaka, koalicija i neovisnih kandidata. Sastav Kolegija , kao i rukovodstva Skupštine odražava multietnički karakter kantona. Klubovi zastupnika, kada se analizira članak 19. stavak (1) Poslovnika , dakle i konstitutivnih naroda i političkih partija i koalicija i neovisnih članova su definirani i podvedeni pod opći generički pojam „klubovi zastupnika“. Nadalje, u strukturi i unutarnjoj organizaciji tog zakonodavnog tijela propisana su radna tijela/povjerenstva Skupštine, koja se prema članku 23. stavak (1) Poslovnika formiraju prema stranačkom sastavu. To je i bio glavni argument druge strane u ovom postupku da je postupljeno sukladno s Poslovnikom i Ustavom Unsko-sanskog kantona jer da su klubovi zastupnika političkih partija predlagali kandidate, a da je klub zastupnika iz jedne političke partije u kojoj su i predstavnici srpskog naroda „indolentnim“ ne predlaganjem kandidata doveli do ovog postupka. Vijeće ne može da prihvati taj argument. Prvo, kada se ima u vidu stavak (2) istog članka, prijedlog za članove radnih tijela podnose klubovi zastupnika. To, imajući u vidu opće odredbe Poslovnika, da ovaj generički pojam „klubovi zastupnika“ uključuje prvo klubove konstitutivnih naroda kao ustavnu kategoriju, a zatim i političkih partija itd. Netočno je da je Klub zastupnika srpskog naroda mogao predlagati kandidate, jer klubovi naroda na to nisu ni pozvani, a to znači da srpski narod nije mogao putem Kluba tog naroda u Skupštini, kako i tvrde, jednakopravno i suštinski kreirati sastave radnih tijela i tako ravnopravno odlučivati i učestvovati u procesu donošenja osporenih odluka. Dakle, bez obzira što se radna tijela formiraju prema stranačkom sastavu Skupštine, a prema suglasnim izjavama svih stranaka u ovom postupku sve stranke koje participiraju u toj Skupštini su multietničke, uz činjenicu da se jedan dio članova radnog tijela predlaže i imenuje iz kruga osoba koje nisu zastupnici u Skupštini (vanskupštinski članovi radnih tijela), te činjenicu da su klubovi naroda ustavna kategorija i obvezni u slučaju da ima bar jedan zastupnik, te da prijedlog za članove radih tijela podnose klubovi zastupnika, što uključuje prvenstveno i klubove naroda, jasno ukazuje na to da činjenicom da se postupak predlaganja i imenovanja osoba obuhvaćenim osporenim odlukama proveo samo po klubovima političkih stranaka, predstavlja povredu vitalnog interesa jednog (brojčano manje zastupljenog) naroda u kantonalnoj skupštini.
Ne ulazeći u detalje prethodnih procedura kroz Povjerenstvo gdje je član iz reda srpskog naroda iskazivao nezadovoljstvo predloženim rješenjima, koja su kasniju realizaciju imala kroz zajednički prijedlog klubova koalicionih političkih partija koje čine većinu u Skupštini tog kantona, imajući u vidu ovu poslovničku odredbu jasno je da srpski konstitutivni narod kroz klub zastupnika tog naroda, suprotno tvrdnji druge strane u postupku, nije imao nikakvu mogućnost da jednakopravno sa drugim zastupnicima, zbog ovakvog nacionalnog sastava skupštinske većine, aktivno učestvuje u predlaganju i kreiranju kako radnih tijela Skupštine tako i privremenog Upravnog odbora.
Vijeću je neprihvatljivo da tek na javnoj raspravi protivna strana u ovom postupku, konkretno opunomoćenik Kluba zastupnika Bošnjaka osporava navode da od preko 70 članova radnih tijela i šest članova privremenog Upravnog odbora nema, izuzev u dva povjerenstva dva člana Kluba zastupnika Srba, adekvatno zastupljenog srpskog konstitutivnog naroda. Vijeće vjeruje da se ti podaci o nacionalnoj pripadnosti nisu tražili kao i da možda u ranijim sazivima Skupštine Unsko-sanskog kantona nisu predstavljali predmet spora. Međutim, smatra činjenično utvrđenim navod o nezastupljenosti ili pak minornoj zastupljenosti srpskog konstitutivnog naroda u ovim tijelima, jer isti u tijeku vođenja ovog postupka, iako istican od strane zastupnika Srba, nije ni na sjednici Skupštine ni u postupku pred Vijećem osporavan. Dakle, Vijeće smatra da činjenica da jedan veliki broj, više desetina, članova kako iz reda zastupnika tako i vanskupštinskih članova koji je predložen i odlukom proste većine i imenovan za članove radnih tijela, a također niti jedan član privremenog Upravnog odbora, govori o tome da je osporenim odlukama povrijeđen vitalni interes tog naroda koji se ogleda kako u mogućnosti odlučivanja tako i u pogledu njegove zastupljenosti u radnim tijelima Skupštine. Vijeće ne vidi niti jedan razlog da radna tijela-povjerenstva nisu na isti ili sličan način tretirana u pogledu sastava kao i drugi skupštinski organi (rukovodstvo, Kolegij), u kojima se vodi računa i propisuje i razrađuje multietnički karakter Skupštine, pa time i samog kantona.
Tvrdnja da ta radna tijela ne donose odluke i pokušaj njihove minorizacije nije prihvatljiv za Vijeće jer, kao i svi drugi organi Skupštine imaju, Poslovnikom, jasno propisanu i ključnu ulogu u svim aspektima predlaganja i kreiranja politika i rada tog zakonodavnog organa.
U odnosu na skupštinska radna tijela i svoju odluku da je zbog načina predlaganja i strukture imenovanih došlo do povrede vitalnog interesa srpskog naroda u tom Kantonu, Vijeće ukazuje na relevantne stavove istaknute u Presudi Vijeća broj: U-30/16 od 03.02.2017. godine. Tada je razmatran Prijedlog odluke o imenovanju tajnika Skupštine Kantona 10. Tajnik Skupštine ima važnu ulogu za odvijanje rada u Skupštini Kantona. Radna tijela Skupštine imaju važnu ulogu i u kreiranju i predlaganju zakonodavne politike Kantona, kao i radu Skupštine Kantona. Stoga je relevantan stav iz te presude koji se odnosi na proceduru predlaganja i izbora tajnika Skupštine, a glasi: „multietnička struktura radnih tijela, pa i konkretnog Povjerenstva, te Poslovnikom propisana uloga u procesu izbora i predlaganja kandidata za funkciju tajnika čini dodatni, dopunski mehanizam koji štiti mogućnost brojčano manjih, ali svakako konstitutivnih naroda da jednakopravno utječu na izbor i imenovanje tajnika“, potpuno primjenjiv i u ovom slučaju.
U odnosu na predlaganje i imenovanje privremenog Upravnog odbora, Vijeće se nije upuštalo u ocjenu zakonitosti, odnosno pitanje da li jedan ključni organ javne ustanove, što je Univerzitet u Bihaću, može biti imenovan kao privremeni. Pritom moramo ukazati na relevantne odredbe Statuta Univerziteta u Bihaću koji ga definira kao javnu ustanovu i koji Upravni odbor u organizacionoj strukturi Univerziteta definira kao jedan od organa (članak 45. Statuta) i to kao organ upravljanja Univerziteta (član 46. Statuta). Ukazujemo i na Mišljenje Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: U-16/05 od 05.07.2005. godine koje je dijelom relevantno i kompatibilno s odlukom Vijeća. Naime, u slučaju imenovanja članova upravnih vijeća Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu i Kliničke bolnice Mostar utvrđeno je da ustavno načelo iz preambule Ustava Federacije Bosne i Hercegovine da su „Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi, zajedno sa Ostalim, i građani Federacije Bosne i Hercegovine, koja je sastavni dio suverene države Bosne i Hercegovine, odlučni da osiguraju punu nacionalnu ravnopravnost, demokratske odnose i najviše standarde ljudskih prava i sloboda“ (Amandman XXVII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine), ima ne samo opći i primarni značaj za vladavinu prava, stabilnost društvenih odnosa i prosperitetan razvoj nego je jedan od ključnih uvjeta njihovog ostvarivanja i zaštite.“ Stoga, citirajući ovaj navod, Vijeće potvrđuje da o poštivanju načela ravnopravnosti, kao ključnog elementa konstitutivnosti, moraju voditi računa svi organi, te da izostavljanje ili simbolična zastupljenost pojedinog konstitutivnog naroda u upravnim vijećima kao što je privremeni Upravni odbor, koji vrši tako važnu društvenu djelatnost upravljana javnom ustanovom za obrazovanje, koje samo po sebi spada u listu vitalnih interesa, a u ovom slučaju potpuni izostanak tog naroda, povređuje vitalni interes naroda koji je izostavljen. Vijeće je u Presudi broj: U-23/16 od 05.10.2016. godine a u relevantnom dijelu kada je u pitanju bila tzv. „neutralna“ odredba, odnosno odluka o prihvatanju sporazuma koji se odnosi na osnivanju Zavoda za odgoj i obrazovanje, dakle organa koji kao i univerzitet ima važnu ulogu u segmentu obrazovnog sustava, utvrdilo povredu vitalnog nacionalnog interesa u tom slučaju bošnjačkog konstitutivnog naroda. Ta presuda jasno prikazuje koji značaj ovo Vijeće pridaje obrazovnom segmentu i nužnosti da se obezbijedi balansirano ravnopravno učešće svih konstitutivnih naroda u obrazovnim organima i njihovim upravljačkim tijelima, u konkretnom slučaju je to ovdje privremeni Upravni odbor.
Ovo su ključni razlozi za stav Vijeća koji je izražen kroz izreku presude, a to je da se osporenim odlukama povrjeđuje vitalni interes srpskog konstitutivnog naroda.
Ovu presudu Vijeće za zaštitu vitalnih interesa donijelo je jednoglasno u sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Vijeća, Mirjana Čučković, prof. dr. Edin Muminović, dr. sc. Kata Senjak i Mladen Srdić, članovi Vijeća.
Predsjednica
Vijeća za zaštitu vitalnih interesa
Ustavnog suda Federacije BiH
Aleksandra Martinović, v. r.